Naslov
Utjecaj profesionalnog stresa na kvalitetu života medicinskih sestara
(THE INFLUENCE OF PROFESSIONAL STRESS ON THE QUALITY OF LIFE OF NURSES)

Autori
Vučković, Luka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel zdravstvenih studija

Mjesto
Split

Datum
26.09

Godina
2019

Stranica
65

Mentor
Iris Jerončić Tomić

Ključne riječi
utjecaj, profesionalni stres, kvaliteta života
(influence, occupational stress, quality of life)

Sažetak
Cilj: Cilj ovog rada je ispitati povezanost kvalitete života medicinskih sestara s njihovim sociodemografskim osobinama i radnom okolinom. Hipoteze istraživanja su: 1. Kvaliteta života u zdravstvenih djelatnika razlikuje se s obzirom na njihove sociodemografske osobine. Iako se s rastućom dobi mijenja kvaliteta života u fizičkoj i psihičkoj domeni, pad radne sposobnosti tijekom starenja nije nužna pojava, već se može održati pozitivnim djelovanjem na ostale dimenzije kvalitete života, budući da je funkcionalni kapacitet pojedinca na radnom mjestu rezultat interakcije stručnosti, radnog iskustva te prilagodbe na fizičku i psihosocijalnu okolinu. 2. Kvaliteta života u zdravstvenih djelatnika razlikuje se obzirom na ustroj zdravstvene ustanove: rade li osobe u domu zdravlja, bolničkoj ustanovi ili ustanovi za hitnu medicinsku pomoć. 3. Radni zadatci i organizacija rada unutar ustanove značajno utječu na kvalitetu života zdravstvenih djelatnika i mogući odabir buduće profesije. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 226 ispitanika među kojima je proveden anketni upitnik. Ispitanici su dobrovoljno pristupili istraživanju uz uvjet isključenja onih medicinskih sestara koje u ispitivanom razdoblju nisu bile zaposlene. Istraživanje se provelo primjenom dvaju upitnika: WHOQOL-BREF, program za mentalno zdravlje, Svjetske zdravstvene organizacije, Ženeva i ORCAB upitnikom (ORCAB Questionnaire FP7- Health 2009) ORCAB Questionnaire (ORCAB Questionnaire FP7-Health 2009). Rezultati: U sveukupnoj kvaliteti života nisu pronađene bitne razlike među sociodemografskim skupinama. U domenama fizičkog i mentalnog zdravlja, muškarci su pokazali bitno bolje rezultate u odnosu na ženske ispitanike. Promatrajući mjesto zaposlenja ispitanika, djelatnici hitnih medicinskih službi imali su statistički bitno najvišu razinu fizičkog zdravlja, a djelatnici bolničkih ustanova najnižu. Stupanj stručne spreme pokazao se bitnim čimbenikom za kvalitetu domene životnog okoliša koja je u porastu sukladno sa stupnjem obrazovanja. Promatrajući stavove i mišljenja ispitanika o kvaliteti i organizaciji rada, možemo primjetiti kako medicinske sestre bolničkih ustanova imaju statistički značajno najnegativnije mišljenje o kvaliteti rada i sigurnosti pacijenata te najnegativnije odnose prema ustanovi u kojoj su zaposleni. Ispitanici srednje stručne spreme imaju bitno pozitivnije mišljenje o sigurnosti pacijenta u odnosu na ispitanike više i visoke stručne spreme. Zaključak: Muški spol, mlađa životna dob i viši stupanj edukacije predisponirajuću su čimbenici za ukupno veću kvalitetu života. Muškarci imaju bitno bolju kvalitetu fizičkog i mentalnog zdravlja, a osobe višeg stupnja edukacije životni okoliš. Dob se nije pokazala kao bitan faktor radne sposobnosti, no za objektivnije rezultate je potrebno detaljnije istražiti radni sposobnost pomoću za to namjenskih instrumenata. Djelatnici ustanova hitne medicinske pomoći imaju bitno najveću, a djelatnici bolničkih ustanova najmanju kvalitetu fizičkog zdravlja. Ustanova zaposlenja se nije pokazala kao bitan faktor u ostalim domenama, kao ni u sveukupnoj kvaliteti života. Djelatnici bolničkih ustanova imali su bitno najnegativniji odnos prema radnim zadatcima i mišljenje o skrbi pacijenta, a djelatnici domova zdravlja najpozitivniji. Ovi rezultati prate trend kretanja kvalitete života i njenih domena te su povezivi s istima. Povezivost dobivenih rezultata i njihovo podudaranje s rezultatima prethodnih istraživanja u Republici Hrvatskoj i svijetu pokazuju iskoristivost za instrumente koji bi pomogli u osobnom odabiru sestrinstva kao buduće profesije, kao i u odabiru radnog mjesta unutar profesije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA