Pregled bibliografske jedinice broj: 1157502
Transkulturalnost i kulturni identitet(i) Dalmacije u putopisima Ide von Düringsfeld
Transkulturalnost i kulturni identitet(i) Dalmacije u putopisima Ide von Düringsfeld // Knjižica sažetaka: Mediteran kao identitetska odrednica. Jezik, književnost, kultura i novi mediji / Brešan Ančić, Tanja ; Lasić, Josip (ur.). Split: Sveučilište u Splitu Filozofski fakultet, 2021.
Split, Hrvatska, 2021. str. 35-35 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1157502 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Transkulturalnost i kulturni identitet(i) Dalmacije
u putopisima Ide von Düringsfeld
(Transculturality and cultural identities of Dalmatia
in the travel writings of Ida von Düringsfeld)
Autori
Grubišić Pulišelić, Eldi
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjižica sažetaka: Mediteran kao identitetska odrednica. Jezik, književnost, kultura i novi mediji / Brešan Ančić, Tanja ; Lasić, Josip (ur.). Split: Sveučilište u Splitu Filozofski fakultet, 2021.
/ - , 2021, 35-35
Skup
Međunarodni znanstveni skup Mediteran kao identitetska odrednica: jezik, književnost, kultura i novi mediji
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 22.10.2021. - 23.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Ida von Düringsfeld, putopisi, Dalmacija, transkulturalnost, kulturni identitet(i)
(Ida von Düringsfeld, travel writing, Dalmatia, transculturality, cultural identities)
Sažetak
U fokusu ovog istraživanja nalazi se konstrukcija različitih kulturnih identiteta Dalmacije u putopisima „Iz Dalmacije“ („Aus Dalmatien“) njemačke spisateljice Ida von Düringsfeld iz 1857. godine. Autorica u uvodu prve, od ukupno triju knjiga putopisa, otkriva da su ljudi iz njezinog društvenog kruga Dalmaciju doživljavali kao habsburšku provinciju na rubu civilizacije. Tako se već na samom početku otkriva narativ imaginativne geografije: putovanje u Dalmaciju u tom kontekstu označava odlazak na granicu civilizacije, u regiju u kojoj se susreću Istok i Zapad, Europa i Orijent. Autorica u svojim putopisima promatrani prostor dijeli na priobalni dio s pripadajućim otocima i dalmatinsko zaleđe skriveno brdima i planinama u kojemu se nalazi mistična regija Morlaka. Ali osim utvrđivanja spomenute granice koja nastaje sukladno prirodno- geografskim osobitostima dalmatinskog teritorija, u putopisima se utvrđuje i imaginativna zemljopisna tj. kulturna granica. Dalmacija 19. stoljeća percipira se i prikazuje kao sjecište Istoka i Zapada, kao zemlja u kojoj se ispreliću talijanska, slavenska i orijentalna kultura. U tom kontekstu se priobalni dio zemlje s otocima u kojemu prevladava utjecaj Venecije doživljava kao prostor civilizacije, dok se dalmatinsko zaleđe percipira i opisuje kao necivilizirano i polubarbarsko područje pod utjecajem Osmanskog carstva. Kulturni identitet(i) priobalnog i otočkog dijela Dalmacije konstruiraju se u odnosu prema kulturnom identitetu Zapada, dok se dalmatinsko zaleđe percipira kao prostor stapanja kršćanskih i nekršćanskih koncepata, odnosno kroz specifični kulturni identitet Morlaka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Književnost
