Pregled bibliografske jedinice broj: 1157387
Generacijske razlike u stavovima o dojenju i fertilitetu na području Splitsko-dalmatinske županije
Generacijske razlike u stavovima o dojenju i fertilitetu na području Splitsko-dalmatinske županije, 2021., diplomski rad, diplomski, Odjel zdravstvenih studija, Split
CROSBI ID: 1157387 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Generacijske razlike u stavovima o dojenju i
fertilitetu na području Splitsko-dalmatinske
županije
(ENERATIONAL DIFFERENCES IN ATTITUDES TOWARDS
BREASTFEEDING AND FERTILITY IN SPLIT-DALMATIA COUNTY)
Autori
Carević, Nela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Odjel zdravstvenih studija
Mjesto
Split
Datum
04.11
Godina
2021
Stranica
39
Mentor
Iris Jerončić Tomić
Ključne riječi
fertilitet, dojenje, rodilja, majka
(fertility, breastfeeding, parturition, mother)
Sažetak
Cilj istraživanja: Glavni cilj istraživanja bio je ispitati generacijske razlike u stavovima o dojenju i fertilitetu na području Splitsko- dalmatinske županije između rodilja i njihovih majki te povezanosti među stavovima. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno u Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, a uključivalo je rodilje i njihove majke pod patronažnom skrbi u periodu od travnja do lipnja 2021. godine čija su djeca na porodu pripadala prvoj skupini novorođenčadi mjerenoj testom Apgar. Ispitivanje se provodilo anonimnim upitnikom sastavljenim od dva dijela. U prvom dijelu upitnika ispitali su se stavovi o fertilitetu, a u drugom dijelu stavovi o dojenju. Rezultati: U provedenom istraživanju najveći dio rodilja smatra kako je optimalan broj djece dvoje, njih 48%, dok njihove majke smatraju da je optimalan broj djece troje, 43% anketiranih. Čak 43% rodilja navelo je kako je uzrok manjeg broja djece u odnosu na prethodne generacije ekonomska kriza. Većina rodilja, njih 62, 75%, navela je otežane radne uvjete uz dijete, što je očito pod utjecajem (ne)stabilnosti primanja. Njihove su majke pak kao glavni razlog za život bez djeteta navele probleme vezane uz trudnoću, porod i skrb o djetetu, njih 62, 75%. Sam stav o dojenju približno je generacijski jednak i za rodilje i za njihove majke. Kao glavne prednosti dojenja istaknuti su povezanost majke i djeteta, idealna hrana za dijete te to što je dojenje ekonomski pogodnije od prehrane zamjenskim mlijekom. U provedenom istraživanju utvrđeno je kako rodilje s pozitivnim stavom prema dojenju percipiraju veći optimalan broj djece za obitelji u Hrvatskoj. Zaključci: Fertilitet je uvjetovan društveno-ekonomski čimbenicima. Očekivati je, prema dobivenim rezultatima, kako bi i eventualna promjena društveno-ekonomske klime pridonijela želji za većim brojem djece. Ispitane rodilje i njihove majke upoznate su s pozitivnim aspektima i dobrobiti dojenja. Ipak, iz istraživanja je vidljivo kako suvremeni način života kojim žive rodilje utječe prije svega na odluku o dojenju, ali i na duljinu dojenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište u Splitu Sveučilišni odjel zdravstvenih studija
Profili:
Iris Jerončić Tomić
(autor)