Naslov
Tehnizacija ljudskog rada u uslugama i uslužnim zanimanjima: neki razvojni i regresivni aspekti
(Technization of human labor in services and service occupations: some developmental and regressive aspects)

Autori
Peračković, Krešimir ; Maljevac, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Umjetna inteligencija, ekonomija i poslovna etika

Urednik/ci
Koprek, Ivan

Izdavač
Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2022

Raspon stranica
23-53

ISBN
978-953-8438-00-4

Ključne riječi
filozofija tehnike, tehnička modernizacija, tehnička subjektivnost, uslužna zanimanja, tehnizacija usluga, informatizacija
(philosophy of technics, technical modernization, technical subjectivity, service occupations, technization of services, informatization)

Sažetak
U ovom radu se prikazuje i razmatra značaj i uloga tehnike koja zamjenjuje ljudski rad, odnosno proces tehnizacije rada. Strojevi kao autonomni subjekti su najprije zamijenili fizički odnosno manualni rad ljudi kroz procese mehanizacije, automatizacije i informatizacije u industrijskoj proizvodnji. Međutim još od sredine 20. stoljeća počinju zamjenjivati i uslužni rad također uvođenjem različitih automata i robota, da bi na prijelazu u 21. stoljeću informatička tehnologija omogućila umjetnu inteligenciju koja procesira informacije čime zamjenjuje i misaoni ljudski rad, koji također pripada kategoriji usluga. Polazi se od temeljne teze O. Spenglera o vezi čovjeka i tehnike, odnosno njegove filozofije tehnike, što je u domaćoj literaturi nedovoljno poznato i prepoznato. Također se razmatra jedan suvremeniji teorijski koncept I. Rogića o tehničkoj subjektivnosti, u kojem razmatra odnos čovjeka i stroja iz tehničko-modernizacijske, sociološke, antropološke i povijesne perspektive. Pojam koji najbolje opisuje supstituciju uslužnog rada strojevima jest tehnizacija usluga, koji će se također ovdje razmotriti. Upravo taj "dolazak" strojeva kao radne snage u sektor usluga istovremeno dovodi do brojnih pozitivnih učinaka kao što su ušteda poslodavcima i praktične koristi za korisnike usluga, što je svakako razvojni aspekt tog procesa. S druge strane, time uslužna zanimanja kao nekad industrijska i poljoprivredna postaju tzv. tehnološki viškovi čime raste nezaposlenost i nestaje potražnja za brojnim zanimanjima koji su ti uslužni strojevi zamijenili, što je predstavlja regresivni aspekt i negativnu posljedica tehnizacije usluga kako za pojedince tako i za društvo u cjelini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA