ࡱ> q 3bjbjt+t+ .AAs]zzz8J$n $"+"-"-"-"-"-"-"$%t'Q"=zQ"lzzlllbzz+"Pzz+"ll!!ezz+"z< WE:2#"Tina Balenovi, Ivana Hromatko, Jerko Markovina, Vedrana Perica, Alma Paratuai, Sanja Poljani STUDENTSKA PERCEPCIJA SEKSUALNOG UZNEMIRAVANJA Cilj istra~ivanja bio je provjeriti postojanje razlika u percepciji seksualnog uznemiravanja izmeu spolova, ovisno o spolu ~rtve i reakciji ~rtve. Ispitivanje je provedeno na 159 studenata i studentica Sveu iliata u Zagrebu. Naene su razlike u percepciji seksualnog uznemiravanja izmeu muakih i ~enskih ispitanika, kao i razlike u percepciji s obzirom na spol ~rtve. Te razlike dobivene su procjenama hipotetskih pri a koje opisuju seksualno uznemiravanje. Muaki i ~enski ispitanici su se razlikovali i po kaznama koje bi odredili za napada a, te po onome ato bi osjeali i u inili u takvoj situaciji. The goal of this study was to explore differences between male and female perceptions of sexual harassment, depending on the sex and the reaction of the victim. The participants in the study were 159 male and female students from the University of Zagreb. They assessed a hypothetical sexual harassment story on five 4-point Likert scales. The significant differences between men and women were found in their perception of the incident as well as differences concerning the sex of the victim. Women generally assessed the stories more negatively. The assessment was generally more negative if the victim was female. Male and female participants also differed in the kind of punishment they would see as just for the perpetrator, and in the way they would feel and act in such a situation. UVOD Pojam seksualnog uznemiravanja je relativno nov pojam, kako u okviru interesa istra~iva kih napora razli itih druatvenih znanosti tako i u domeni djelovanja raznih dr~avnih, pravnih i inih institucija. Sam fenomen po inje se spominjati tek u drugoj polovici ovog stoljea, ato je posljedica airih druatvenih promjena uzrokovanih emancipacijom i djelovanjem Pokreta za prava ~ena. SAD su svakako jedna od vodeih dr~ava u svijetu gdje je seksualno uznemiravanje popularno druatveno pitanje, u ato smo se mogli uvjeriti praenjem poznate aferom Clinton-Lewinsky. Za razliku od toga, u Hrvatskoj je to gotovo posve zanemaren problem emu svjedo i ne samo nedostatak znanstvenih istra~ivanja, manjkavost postojeih zakona i sankcija, edukativnih mjera te medijska nezainteresiranost, ve i nepostojanje svijesti graana ato je, uostalom, logi na posljedica prethodno navedenog. Iz tih smo se razloga odlu ili za istra~ivanje koje bi moglo potaknuti interes drugih istra~iva a. Ovakav cilj je opravdan i joa jednim argumentom. Nu~no je uo iti da seksualno uznemiravanje ima ozbiljne negativne posljedice za osobe i za organizacije. Za pojedinca to mo~e zna iti prekid u karijeri, smanjenu produktivnost, manje zadovoljstvo poslom, manje samopouzdanje, gubitak motivacije, pogoraanje interpersonalnih odnosa... Za organizaciju to zna i troakove zbog smanjene produktivnosti, izostanaka, fluktuacije radnika te medicinskog i emocionalnog savjetovanja (Knapp et al., 1997.). Zbog neodreenosti ovog pojma teako je usvojiti jednozna nu definiciju pa se esto koristila definicija da je seksualno uznemiravanje  ono ato razuman ovjek smatra da ono jest. Ovakva definicija je preairoka i prejednostavna, i ne omoguava operacionalizaciju pojma seksualnog uznemiravanja. Zato je bilo potrebno usvojiti definiciju koja bi omoguila stvaranje instrumenata kojima bi se ova pojava mogla registrirati. Po definiciji Ameri ke Komisije za jednake prilike u zapoaljavanju (US Equal Employment Opportunity Commission) (Popovich et al., 1996.) seksualno uznemiravanje se sastoji od ne~eljenih seksualnih pristupanja, tra~enja seksualnih usluga te drugog verbalnog i fizi kog ponaaanja seksualne prirode. Pri tome je va~no da se osoba pokorava takvom ponaaanju zbog razli itih implicitnih ili eksplicitnih ucjena kao ato su gubitak posla, nemogunost napredovanja u poslu itd. Pokoravanje takvom ponaaanju se mo~e postaviti i kao uvjet razli itih pogodnosti koje e uslijediti, a naj eai efekt takvog ponaaanja je nezdrava atmosfera na radnom mjestu koja interferira sa sposobnoau pojedinca da kvalitetno obavlja svoj posao. Po ovoj definiciji se vidi da se seksualno uznemiravanje naj eae dogaa na radnom mjestu i u obrazovnim ustanovama. Tipovi ponaaanja koje neka osoba mo~e shvatiti kao seksualno uznemiravanje su: verbalno pristupanje (eksplicitni seksualni prijedlozi) pozivi (za izlazak, u stan) fizi ko pristupanje (dodirivanje, ljubljenje...) govor tijela (geste, blizina stajanja) emocionalno pristupanje (pisma, telefonski pozivi) neprimjerena pa~nja (uslu~nost) seksualna ucjena (ocjene, polo~aj) Iako se neka od ovih ponaaanja ina e smatraju socijalno prihvatljivim u komunikaciji meu spolovima, kao ato su poziv na izlazak, uslu~no ponaaanje itd., va~no je naglasiti da takvi oblici ponaaanja mogu biti protuma eni kao seksualno uznemiravanje jedino u slu aju da su ne~eljeni od osobe kojoj su upueni i da ih ta osoba smatra zadiranjem u svoju privatnost. (Popovich et al., 1996.). Dakle, ako neka osoba manje ili viae eksplicitno odbija ne ije pokuaaje pristupanja, a druga osoba i dalje nastavlja na nametljiv na in s takvim ponaaanjem, mo~e se smatrati da vrai seksualno uznemiravanje. Ova definicija opisuje niz ponaaanja koja se mogu percipirati kao seksualno uznemiravanje, uvjete u kojima se takvo ponaaanje javlja i posljedice koje ono izaziva. Zbog toga smo je u ovom istra~ivanju naveli na prvoj strani upitnika u skraenoj verziji da bi ispitanike upoznali s pojavom koja se istra~uje. Poato u veini zemalja ovakvo ponaaanje nije pravno sankcionirano, postavlja se pitanje ka~njavanja osoba koje nekog seksualno uznemiravaju. Pitanje pravnih kazni za po initelje seksualnog uznemiravanja je kontroverzno upravo zbog teakoa u definiranju same pojave i odreivanja granica izmeu prihvatljivog i nasrtljivog seksualnog ponaaanja. U SAD mogue je podii tu~bu za seksualno uznemiravanje, ali i posebne tu~be za napad, nanoaenje duaevne boli i povredu privatnosti (Civil Rights Act, 1991.). Treba rei da je zakonodavac pri kreiranju normi usmjerenih na zaatitu seksualnog integriteta li nosti suo en s razli itim problemima jer je to podru je u kojem se viaestruko i puno intenzivnije nego u drugim podru jima krivi nog prava sukobljavaju pitanja morala, etike, tradicije, a i stupnja razvoja druatvene svijesti i socio-kulturne osobitosti odreenih slojeva stanovniatva. U lanku 191. Kaznenog zakona RH stoji: ad 1) Tko zlouporabom svog polo~aja navede na spolni odnos ili s njim izjedna enu spolnu radnju, drugu osobu koja se zbog teakog imovinskog, obiteljskog, druatvenog, zdravstvenog ili drugog teakog stanja ili prilika nalazi prema njemu u odnosu zavisnosti; kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. ad 2) Nastavnik, odgojitelj, roditelj, skrbnik, o uh, maeha ili druga osoba koja iskoriatavajui svoj polo~aj ili odnos prema maloljetnoj osobi koja joj je povjerena radi u enja, odgoja, uvanja ili njege, izvrai s njom spolni odnos ili s njom izjedna enu spolnu radnju; kaznit e se kaznom zatvora od aest mjeseci do pet godina. Dakle, kazneni zakon RH uope ne predvia slu ajeve seksualnog uznemiravanja, ve su ka~njivi samo slu ajevi u kojima se spolni akt izvrai. Rezimirajui literaturu, mo~emo ustvrditi da u svijetu postoji velik broj znanstvenih radova, dok su u Hrvatskoj istra~ivanja na temu seksualnog uznemiravanja veoma rijetka. Mo~e se naii na konzistentne i manje konzistentne nalaze o problemima koji su vrlo aaroliki. U jednom preglednom radu (Charney & Russell, 1994.) navode se opairni podaci o fenomenu seksualnog uznemiravanja u SAD. Ustanovljeno je da su 42% ~ena i 15% muakaraca do~ivjeli seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, a ak 73% ~ena i 22% muakaraca u visokoakolskim ustanovama. Autori su naveli i zabrinjavajui podatak da se samo 1-7% svih ~rtava odlu uje prijaviti ovakve incidente. Osim ovih podataka o prevalenciji, navode se i naj eae posljedice seksualnog uznemiravanja. Autori iznose podatak da 90% ~rtava nakon incidenta imaju psihi ke i fizi ke probleme, ali ih samo 12% zatra~i bilo kakav oblik stru ne pomoi. Kao jedan od glavnih problema s kojim se ~rtve suo avaju nakon ovakvih dogaaja navodi se pad samopouzdanja, a ujedno se iznosi i prijedlog da je samopouzdanje najva~niji segment funkcioniranja li nosti na kojem treba raditi ako se ~rtva seksualnog uznemiravanja potra~i pomo stru nog savjetovatelja. Struktura seksualnog uznemiravanja navodi se u radu Gelfand et al. (1995.). Oni predla~u svoj trojni model po kojem bi seksualno uznemiravanje uklju ivalo spolnu diskriminaciju, ne~eljenu seksualnu pa~nju i seksualne ucjene. U ovom istra~ivanju je utvreno i da je ta struktura donekle razli ita u razli itim kulturama i kontekstima u kojima se dogaa, kao ato su radno mjesto i obrazovne ustanove, ovisno o druatvenim specifi nostima pojedine sredine. Joa jedno zanimljivo istra~ivanje opisuje strukturu seksualnog uznemiravanja i utjecaj varijable alkohola na procjenu incidenta (Johnson et al. 1997.). Osim opisa raznih ponaaanja kojima se netko dovodi u situaciju seksualnog uznemiravanja, ispitivalo se da li postoje razlike u procjeni dogaaja ako su ~rtva ili po initelj pijani. Pokazalo se da varijabla alkoholiziranosti ne utje e bitno na procjenu dogaaja bilo da se radi o pijanoj ~rtvi ili po initelju. U estalost, opseg i posljedice seksualnog uznemiravanja se navode u radu Lee et al. (1996.), ali ovaj put u srednjoakolskom okru~enju. Nalazi ovog istra~ivanja su pokazali da i u srednjim akolama postoje slu ajevi seksualnog uznemiravanja, ali i da je percepcija tog problema skoro nepostojea, jer se takvo ponaaanje smatra normalnim dijelom akolske svakodnevice. Posljedice su izra~ene kao loaa atmosfera u kojoj se odvija nastava i loai odnosi meu u enicima, kao i izmeu u enika i profesora. Pitanje moi, kao jednog od vrlo va~nih faktora u strukturi seksualnog uznemiravanja, predmet je istra~ivanja viae radova (Bursik, 1992., Cleveland & Kerst, 1993.). U njima se navodi da je mo koju neki pojedinac ima na osnovu svog polo~aja na radnom mjestu ili u obrazovnoj ustanovi u pravilu slu~i da bi se njome vraile razne eksplicitne ili implicitne ucjene seksualne prirode. Pri tome razina moi ~rtve i po initelja ne mora se previae razlikovati. Mogue je da i radni kolege istog statusa razli itim vrstama ucjena i sli nih ponaaanja vrae seksualno uznemiravanje. Autori joa navode i injenicu da mo esto slu~i kao pokrie za izra~avanje spolnih uloga na neprimjeren na in ato se mo~e protuma iti i kao spolna diskriminacija. Hotelling (1991.) u svom radu postavlja problem kulturalnog konteksta u kojem se dogaa seksualno uznemiravanje. Ukazuje se na postojanje problema autnje druatva o ovoj pojavi i problema nezaatienosti ~rtava. Autor naglaaava da manjak volje da se ovaj problem rjeaava rezultira sve veom frekvencijom njegovog pojavljivanja i sve te~im posljedicama i predla~u se na ini poboljaavanja situacije. Knapp et al. (1997.) smatraju da osnovni nedostatak koji limitira sva ta istra~ivanja proizlazi iz nepostojanja jednog integrativnog, koherentnog teorijskog modela koji bi omoguio sistemati nu eksploraciju teme; ne samo razumijevanje fenomena ve i predikciju i kontrolu, ato su u krajnjoj liniji osnovni ciljevi suvremene znanosti. Premda su istra~ivanja pokazala da se ovakvi incidenti naj eae dogaaju na poslu, zanimalo nas je javljanje ovakvih dogaaja u fakultetskom okru~enju (popularno zvano  An A for a lay ili  Petica za seks ), zbog toga ato je fakultet, uz radno mjesto, jedno od okru~enja u kojem se seksualno uznemiravanje mo~e dogoditi, budui da uklju uje razlike u polo~aju i moi. Pa~nja javnosti je prvi put skrenuta na problem seksualnog uznemiravanja u obrazovnim ustanovama 1977. god., kada su studentice Yalea tu~ile fakultet zbog seksualnog uznemiravanja u poznatom slu aju Alexander vs. Yale. Zahvaljujui tom slu aju u Zakon o graanskim pravima uveden je lanak koji atiti prava studentica tijekom fakultetskog obrazovanja. (Hyde, 1994.) Po Statutu Filozofskog Fakulteta i Sveu iliata u Zagrebu predvien je stegovni postupak zbog kraenja pravila ponaaanja i naruaavanja ugleda fakulteta. Mogue kazne su opomena dekana, suspenzija ili prestanak ugovora o radu (otkaz). U razgovoru s pravnikom Filozofskog fakulteta doznali smo da do sada nije podnesena nijedna prijava za seksualno uznemiravanje. Ipak, u  Jutarnjem listu od 2.4.1999. javio se lanak koji opisuje takav incident na Grafi kom fakultetu. Nekoliko studentica se tu~ilo da im profesor na konzultacijama i ispitima iznosi nemoralne seksualne ponude koje kulminiraju dodirivanjem i pokuaajima ljubljenja. Profesor ne pori e da ponekad tako postupa, ali smatra da takvo ponaaanje nije ni po emu loae i tvrdi da tako stvara opuatenu atmosferu. Ovaj incident nije prijavljen nikome tko bi mogao poduzeti nekakvu disciplinsku akciju. Mogue je da bi prijavljivanje takvih incidenata dovelo do reviktimizacije tj. ponovnog pro~ivljavanja svih negativnih osjeaja vezanih uz dogaaj (strah, neugoda, sram...), a takoer mo~e biti uzrokovano i strahom od posljedica takvog ina, npr. neugoda zbog izlaganja  oku javnosti , pada na ispitu, gubitka posla. Osim toga, prijavom incidenta mogla bi se javiti i razna mialjenja prema kojima je i ~rtva djelomi no kriva za ono ato joj se dogodilo, ato nije rijedak slu aj kod ovakvih incidenata u kojima je teako razlu iti udio odgovornosti ~rtve i po initelja. Naime, neke karakteristike ~rtve (izazovno odijevanje, privla an izgled, reputacija mijenjanja partnera...) mogu se krivo protuma iti kao poticaj po initelju, odnosno kao  opravdanje za takav in. Nadalje, mo~da pravni na ini rjeaavanja ovih problema nisu poznati ~rtvama jer je pravna regulacija seksualnog uznemiravanja u veini zemalja nepostojea, kao i svijest o postojanju ovog problema. U ovom istra~ivanju smo pokuaali utvrditi postojanje razlika u percepciji seksualnog uznemiravanja izmeu muakaraca i ~ena, pri emu smo o ekivali da e muakarci dogaaj procjenjivati manje negativnim nego ~ene, ato smo pretpostavili na osnovu pregleda prethodnih istra~ivanja. (Gowan & Zimmermann, 1996.) Drugi problem bio je provjeriti razlike u percepciji seksualnog uznemiravanja izmeu muakaraca i ~ena ovisno o spolu ~rtve i po initelja. Poali smo od pretpostavke da e percepcija kod oba spola ispitanika biti negativnija u slu aju ~enske ~rtve i muakog po initelja. To o ekivanje smo zasnovali na injenici da su ~ene eae ~rtve seksualnog uznemiravanja (Charney & Russell, 1994.), te se zbog toga percipiraju kao ugro~enije u takvim situacijama. U treem problemu ispitali smo utjecaj reakcije ~rtve na procjenu opisanog dogaaja. Smatrali smo da e u situaciji neodlu ne reakcije ~rtve procjena biti negativnija zbog toga ato se neodlu na reakcija mo~e protuma iti kao nesposobnost noaenja sa situacijom. Osim toga, htjeli smo provjeriti kakve e kazne ispitanici odabrati i da li e postojati razlike u odabranim kaznama ovisno o spolu ispitanika, spolu ~rtve i po initelja i reakciji ~rtve na dogaaj. U skladu s o ekivanjima iz prethodnih problema, smatrali smo da e muaki ispitanici openito birati bla~e kazne te da e i muakarci i ~ene dodijeliti stro~e kazne u situaciji kada je ~rtva ~ena i kad je njena reakcija neodlu na. U slijedeem problemu ispitanici su dali procjenu mogunosti da se i njima dogodi sli an incident kao onaj opisan u pri i, ime smo htjeli provjeriti hipotezu po kojoj se ~ene percipiraju kao vjerojatnije ~rtve seksualnog uznemiravanja. Na kraju nas je zanimalo ato bi ispitanici osjeali i u inili da se nau u situaciji opisanoj u pri i, ime bismo obuhvatili sve tri komponente (kognitivnu, konativnu i emocionalnu) stava prema ovoj pojavi. METODA Ispitanici U istra~ivanju je sudjelovalo 159 ispitanika, 81 ~ena i 78 muakaraca. Ispitanici su bili studenti 2. i 3. godine Pravnog, Ekonomskog i Fakulteta politi kih znanosti. Ispitivanje je uglavnom vraeno grupno, tako da su ispitanicima podijeljeni upitnici, pro itana im je uputa nakon koje je slijedilo ispunjavanje upitnika. Instrumenti Prvi korak u provedbi istra~ivanja bila je konstrukcija upitnika. Na prvoj strani upitnika nalazila se uputa i definicija seksualnog uznemiravanja (navedena u Uvodu, Popovich et al., 1996.) da bismo ispitanike upoznali s pojavom koja se istra~uje. Zbog same prirode predmeta ispitivanja (njegova relativna nepoznatost airoj javnosti), smatrali smo da je najbolji na in ispitivanja stavova prema njemu taj da ispitanicima ponudimo krau hipotetsku pri u u kojoj je opisan dogaaj koji bi se mogao prema danoj definiciji protuma iti kao seksualno uznemiravanje. Istra~iva i su sastavili dvije pri e prema kriterijima jednostavnosti i jednozna nosti. Svaka pri a ima dvije verzije, ovisno o tome koja je varijabla u njoj manipulirana. U prvoj pri i, u kojoj je manipulirana varijabla spol ~rtve, opisuje se situaciju usmenog ispita pri emu je u jednoj verziji ~rtva ~enskog, a po initelj muakog spola, dok je u drugoj ~rtva muakarac, a po initelj ~ena. Po svim ostalim elementima pri e su identi ne2. Druga pri a opisuje susret studentice i profesora izvan fakultetskog okru~enja, pri emu je manipulirana varijabla reakcije ~rtve na na in da je reakcija opisana kao odlu na (odlu no odbijanje svih oblika pristupanja) ili neodlu na (popuatanje uz pokuaaje odbijanja). Nakon pri e, u upitniku slijedi pet skala Likertovog tipa od etiri stupnja. Na tim skalama ispitanici su procjenjivali laskavost, uvredljivost, socijalnu prihvatljivost dogaaja te u kolikoj mjeri bi taj dogaaj mogao izazvati strah kod ~rtve. Takoer, tra~ena je i procjena stupnja (ne)poatovanja koje po initelj izra~ava prema ~rtvi. Skale koje smo koristili u naaem upitniku preuzeli smo iz rada Gowan & Zimmermann (1996). U tom lanku navedeno je viae skala i njihove metrijske karakteristike, a mi smo se odlu ili upotrijebiti 5 skala koje su bile pogodne za provjeru prethodno postavljenih problema. Sve skale imale su zadovoljavajuu pouzdanost. Da bismo dogovorili na zadnja tri problema ispitanicima smo postavili tri pitanja viaestrukog izbora. U prvom pitanju ispitanici su odgovarali na pitanje smatraju li da bi mogli postati ~rtvama seksualnog uznemiravanja. Ako su odgovorili sa DA ili NE, tada su u slijedeem dijelu istog pitanja trebali odabrati i jedan od ponuenih razloga za svoj odgovor ili napisati svoje obrazlo~enje odgovora. Postojala je i mogunost odgovora NE ZNAM pri emu ispitanici nisu odgovarali na drugi dio pitanja. Drugo pitanje se odnosilo na osjeaje, a tree na ponaaanje ispitanika u danoj situaciji. Ponueno je viae kategorija osjeaja i ponaaanja od kojih je trebalo izabrati jedan (najvjerojatniji), ili napisati svoj odgovor koji nije bio ponuen. Postupak Sudjelovanje u istra~ivanju bilo je dobrovoljno. Postojale su dvije grupe ispitanika podjednake veli ine (N1=80, N2=79) i jednakog omjera muakih i ~enskih ispitanika (50%-50%). Grupe su se razlikovale po tome ato je jedna dobila upitnik u kojem je variran spol ~rtve (muaki/~enski), a druga grupa je dobila upitnike u kojima je varirana reakcija ~rtve (odlu na/neodlu na). Osim same pri e, ostatak upitnika je bio identi an za obje grupe-5 skala procjene i 4 pitanja viaestrukog izbora. Dakle, naae ispitivanje bi mogli podijeliti u dva dijela: Eksperiment 1. Utjecaj spola ~rtve na percepciju seksualnog uznemiravanja Eksperiment 2. Utjecaj reakcije ~rtve na percepciju seksualnog uznemiravanja Nakon ato je ispitanik pro itao pri u, njegov/njen zadatak je bio da procijeni opisani dogaaj na pet skala Likertovog tipa, iza ega su slijedila 4 pitanja viaestrukog izbora. Rezultat svakog ispitanika izra~en je posebno na svih pet skala, koje su prethodno konvertirane tako da sve budu u istom smjeru, pri emu vei rezultat zna i pozitivniju procjenu. Totalni raspon svih skala je 4 (1-4). Osim toga, za svakog ispitanika je formiran ukupan rezultat izra~en kao jednostavna linearna kombinacija procjena na svim skalama, ato je opravdano statisti ki zna ajnim interkorelacijama skala. Skala laskavostiSkala uvredljivostiSkala strahaSkala socijalne prihvatljivostiSkala poatovanja Skala laskavosti1Skala uvredljivosti0.56*1Skala straha0.46*0.54*1Skala socijalne prihvatljivosti 0.50*0.52*0.49*1Skala poatovanja 0.52*0.56*0.39*0.54*1 * -statisti ki zna ajna korelacija p<0.001 Tablica 1. Interkorelacije skala u upitniku. Pouzdanost tako izra~enog ukupnog rezultata je (=0.83. Faktorskom analizom smo utvrdili da svih 5 skala mjeri jedan faktor koji pokriva 60,697 % varijance predmeta mjerenja. S obzirom na to da su pitanja viaestrukog izbora kvalitativna i sadr~e nekoliko predlo~enih odgovora, sve odgovore smo kodirali i u obradi smo koristili postupke koje dopuata nominalna skala na kojoj su ovi rezultati izra~eni. REZULTATI I DISKUSIJA Eksperiment 1 Faktorskom analizom smo utvrdili da svih 5 skala mjeri jedan faktor koji pokriva 60,697 % varijance predmeta mjerenja. Taj faktor nazvali smo faktor percepcije seksualnog uznemiravanja, a korelacije pojedinih skala s tim faktorom su slijedee: skala laskavosti 0,782 skala uvredljivosti 0,821 skala zastraaljivosti 0,734 skala socijalne prihvatljivosti 0,782 skala poatovanja 0,773 U prvom eksperimentu ispitivan je utjecaj spola ~rtve na percepciju opisanog dogaaja seksualnog uznemiravanja. U skladu s o ekivanjem rezultati su pokazali da se dogaaj percipira negativnije kada je ~rtva ~enskog spola (F=17.82, df=1, p<0.01). Potvrena je i druga hipoteza da e ~enski ispitanici openito davati stro~e procjene od muakih ispitanika neovisno o spolu ~rtve (F=24.86, df=1, p<0.01). Spol ~rtveSpol ispitanikaMuaki}enskiMuakiM=12,16 s=3,29M=9,35 s=2,98 F=24,862 df=1 p<0.01}enskiM=8,90 s=1,89M=6,80 s=2,04F=17,817 df=1 p<0.01 Tablica 2. Razlike u procjenama seksualnog uznemiravanja s obzirom na spol ispitanika i spol ~rtve Sli ni rezultati dobiveni su i u drugim istra~ivanjima (Tata,J., 1996; Burgess et al., 1996.) u kojima je pokazano da su ~ene osjetljivije na sve oblike seksualnog uznemiravanja, ak i one za koje muakarci smatraju da ne spadaju pod seksualno uznemiravanje (seksisti ke primjedbe, ne~eljena seksualna pa~nja& ). Osim toga, i one incidente za koje se muakarci i ~ene sla~u da spadaju u seksualno uznemiravanje, ~ene u pravilu procjenjuju negativnijim. Upravo zbog ovako konzistentnih nalaza, u zapadnim zemljama raspravlja se o potrebi redefiniranja seksualnog uznemiravanja. Do sada se seksualno uznemiravanje definiralo tako da se pod njim smatralo sve ono to razumna osoba pod tim podrazumijeva, a noviji prijedlozi definicije ukazuju na to da bi seksualno uznemiravanje trebalo biti sve ono to razumna ~ena pod tim podrazumijeva . Sudovi nekih ameri kih saveznih dr~ava su ovaj kriterij ve uva~ili (Gutek, 1985.). Meutim, ovaj kriterij je nejasan i preairok za upotrebu u znanstvenim istra~ivanjima i u sudskoj praksi. Sam pojam  razumne ~ene je nedefiniran i nije jasno kakve bi osobine takva ~ena trebala imati da bi mogla to no procijeniti neki dogaaj kao seksualno uznemiravanje. Zbog toga je potrebno usvojiti druge, konkretnije definicije ovog pojma koje uklju uju konkretna ponaaanja, uvjete u kojima se seksualno uznemiravanje mo~e dogoditi i posljedice koje mo~e izazvati. Takva definicija je predlo~ena u radu Popovich et al. (1996.) koju smo koristili kao polaznu osnovu u ovom istra~ivanju. Jedno od moguih objaanjenja vee osjetljivosti ~ena u percepciji svih oblika seksualnog uznemiravanja je razlika u normama muakaraca i ~ena o prihvatljivom seksualnom ponaaanju spolova. Muakarci i ~ene su socijalizirani da igraju razli ite spolne uloge: muakarci su obi no inicijatori u seksualnim odnosima pa  nasrtljivo ponaaanje smatraju dijelom svoje spolne uloge. Ovo je objaanjenje u skladu s teorijom prenoaenja uloga (Gutek,1985.), prema kojoj muakarci na radnom mjestu takoer djeluju u skladu sa svojom spolnom ulogom iako radna okolina nije primjerena iskazivanju spolnih uloga. Osim toga, ta razlika bi se mogla protuma iti time ato se ~rtva u situaciji seksualnog uznemiravanja u potpuno podreenom polo~aju i osjea da nema kontrolu nad situacijom. Meutim, rizik viktimizacije je razli it za ~ene i muakarce, pa e ~ene eae biti u prilici iskustvom stei znanje o situacijama seksualnog uznemiravanja, te e stoga i ubudue takve situacije bolje uo avati. Logi no objaanjenje negativnije percepcije dogaaja u slu aju ~enske ~rtve bi se moglo nai u injenici ato su ~ene po uvrije~enom stereotipu  slabiji spol , te~e se mogu fizi ki obraniti od nasrtaja i percipiraju se kao bespomonije u bilo kakvim kriznim situacijama, te su zbog svega toga vjerojatnije ~rtve seksualnog uznemiravanja. . U konkretnoj situaciji na fakultetu, dolazi do izra~aja injenica da profesor i studenti imaju nejednaku mo i status, iz ega proizlazi podreen odnos studenata prema profesoru koji tu injenicu mo~e iskoristiti da iznudi odreeno ponaaanje prema sebi. Osim procjena dogaaja na skalama, ispitanici su odgovarali i na nekoliko pitanja viaestrukog izbora. Prvo pitanje se odnosilo na odabir kazne za po initelja u opisanoj pri i. Tu se pokazala zna ajna razlika izmeu muakih i ~enskih ispitanika (hi2= 12.98, df=6, p<0.05), pri emu ~enski ispitanici biraju stro~e kazne. Va~no je napomenuti da je pri izra unavanju hi2 testa obavljena potrebna korekcija zbog frekvencija u pojedinim kategorijama.  MU`KI ISPITANICI}ENSKI ISPITANICIBez kazne 9 1Ukor dekana 10 11Zabrana rada  5 5Nov ana kazna 4 2Otkaz 9 19Zatvor 0 2Ostalo 2 1 Tablica 3. Odabir kazne za po initelja s obzirom na spol ispitanika U tablici br. 3. prikazane su frekvencije pojedinih kazni koje su ispitanici birali. Najvea razlika izmeu muakaraca i ~ena pojavila se u kategorijama "bez kazne" i "otkaz". Ovi podaci su u skladu s prethodno navedenim rezultatima po kojima ~ene negativnije procjenjuju seksualno uznemiravanje, te zbog toga i smatraju da bi se po initelje trebalo oatrije kazniti. Ta potreba za oatrijim ka~njavanjem vjerojatno proizlazi iz osjeaja nemoi i frustracije u takvim situacijama, te bi mogla predstavljati pokuaaj povratka kontrole nad situacijom. U slijedeem pitanju od ispitanika se tra~ilo da procijene koje bi se uvstvene reakcije kod njih javile kada bi bili izlo~eni seksualnom uznemiravanju. Opet se pojavila statisti ki zna ajna razlika s obzirom na spol ispitanika (hi2 = 35.36, df=8, p<0.01). MU`KI ISPITANICI}ENSKI ISPITANICIBijes, ljutnja 218Osveta 50Strah, zabrinutost614Ogor enje45Frustracija31Indiferentnost83Polaskanost60Zadovoljstvo 20Ostalo30 Tablica 4. uvstvene reakcije ispitanika u slu aju seksualnog uznemiravanja Ispitanice su eae procjenjivale da bi u danoj situaciji osjeale bijes, ljutnju, strah i zabrinutost, dok su muaki ispitanici eae procijenjivali da bi bili indiferentni ili ak polaskani i zadovoljni (vidi tablicu 4.). U nekim radovima je izneseno da se u situacijama seksualnog uznemiravanja naj eae javljaju osjeaji poni~enja, srama, neugode zbog toga ato se tim ponaaanjem gazi dostojanstvo osobe i tretira ih se isklju ivo kao seksualne objekte, bez osobnosti. (Hemassi et al., 1994). `to se muakaraca ti e, eventualno objaanjenje njihove procjene da bi bili indiferentni ili polaskani u situaciji seksualnog uznemiravanja moglo bi se pronai u injenici da oni takve situacije openito bla~e procjenjuju, odnosno manje uvredljivim i laskavijim, pa u skladu s tim imaju pozitivnije uvstvene reakcije. Vjerojatna bihevioralna reakcija na seksualno uznemiravanje se ne razlikuje s obzirom na spol ispitanika (hi2=10.65, df=6 p>0.10), ato se vidi iz tablice 4. u kojoj su prikazane frekvencije za pojedine kategorije reakcija. MU`KI ISPITANICI}ENSKI ISPITANICITu~ba58Prijetnja tu~bom69Molba da se prestane1219Razglasiti dogaaj31Ignoriranje74Dopuatenje40Ostalo20 Tablica 5. Bihevioralne reakcije ispitanika u slu aju seksualnog uznemiravanja. Vrlo mali broj ispitanika bi se odlu io na prijetnju tu~bom ili tu~bu, ato je mo~da uzrokovano injenicom da izlaganje cijele pri e dovodi do reviktimizacije ~rtve. Osim toga, ini se da je sam pojam seksualnog uznemiravanja relativno nepoznat meu studentima (prilikom testiranja mnogi su brkali seksualno uznemiravanje sa seksualnim zlostavljanjem koje je ozbiljniji prijestup), kao i u kaznenom zakonu koji ne predvia kazne za slu aj seksualnog uznemiravanja. Razumljivo je da je u takvim okolnostima broj tu~bi malen, kao i svijest pojedinaca da bi se na taj na in mogli obraniti. U klasifikaciji koju predla~u Knapp et al. 1997., novina je opisivanje reakcije ~rtve na dva kontinuuma, za razliku od dosadaanjih unidimenzionalnih modela. Prva dimenzija je fokus reakcije, ije krajeve ine reakcije usmjerene na sebe (interni fokus reakcije), a drugi ekstrem su reakcije usmjerene na po initelja (eksterni fokus reakcije).Druga dimenzija odra~ava tra~enje vanjske pomoi (advokature), odnosno nezahtijevanje vanjske intervencije. Tom podjelom dobivaju se 4 osnovne kategorije reakcija ~rtava. Prva kategorija obuhvaa one reakcije koje su internog fokusa, i pri kojima se ne tra~i nikakva vanjska intervencija. Druga se odnosi na sebe orijentirane reakcije, ali je uklju ena komponenta pravne pomoi. Preostalim dvjema kategorijama zajedni ka je usmjerenost na po initelja, s varijantom (ne)tra~enja intervencije od strane legalnih tijela. One koje uklju uju varijantu tra~enja vanjske intervencije su daleko povoljnije u smislu razrjeaenja takvih konfliktnih dogaaja, ali se i rjee biraju zbog straha od odmazde. interni fokus reakcijeeksterni fokus reakcije sa vanjskom pomoi sa vanjskom pomoi-socijalna podraka-sudska tu~ba bez vanjske pomoi-izbjegavanje -poricanje-izravan konflikt TABLICA 6. Primjeri reakcija na seksualno uznemiravanje prema klasifikaciji Knapp et al. (1997.) Povoljnom politikom organizacije (procedurama i pravilima) mogue je ~rtve potaknuti na prijavljivanje takvih incidenata. Ispitanici su zatim trebali procijeniti mogunost da budu potencijalne ~rtve seksualnog uznemiravanja kao i razloge koji (ne)bi do toga doveli. Procijenjena vjerojatnost je jednaka za oba spola (hi2=0.162, df=2, p>0.05), ato se vidi i iz tablice 7. MU`KI ISPITANICI}ENSKI ISPITANICIDA1415NE109NE ZNAM1517 Tablica 7. Procjena mogunosti da se ispitaniku dogodi seksualno uznemiravanje. Razloge koje su ispitanici ponudili za te procjene mo~emo svrstati u dvije skupine: one koji su vezani uz samu osobu (izgled, odijevanje i sl.) te one koji su vezani uz situaciju ( estina takvih dogaaja, kriva interpretacija ponaaanja itd.). Eksperiment 2 Drugi eksperiment je imao za cilj provjeriti utjecaj reakcije ~rtve na percepciju seksualnog uznemiravanja. Potvren je nalaz iz eksperimenta 1. o utjecaju spola na procjenu ozbiljnosti dogaaja; ~ene ga procjenjuju negativnije od muakaraca (F=19.99, df=1, p<0.01). Meutim, utjecaj reakcije ~rtve na procjene nije se pokazao zna ajnim (F=1.003, df=1, p>0.05).  Reakcija ~rtveSpol ispitanikaNeodlu naOdlu naMuakiM=10.65 s=2.48M=10.37 s=2,91 F=19,99 df=1 p<0.01}enskiM=7.45 s=1.50M=8,80 s=2,40F=1.003 df=1 p>0.05 Tablica 8. Razlike u procjenama s obzirom na spol ispitanika i reakciju ~rtve. O ekivali smo da e ispitanici situaciju u kojoj je reakcija ~rtve blaga procijeniti manje opasnom, nego situaciju u kojoj je ~rtva odlu no reagirala. Blaga reakcija bi mogla zna iti da ni sama ~rtva situaciju ne do~ivljava previae ozbiljnom i uznemiravajuom, a odlu na reakcija bi mogla biti odraz ozbiljnosti situacije za ~rtvu. Budui da dobiveni rezultati nisu potvrdili hipotezu, postavilo se pitanje nije li to uzrokovano loaom manipulacijom varijable reakcije ~rtve. U svrhu provjeravanja te mogunosti provedeno je posttestiranje u kojem se provjeravala uspjeanost manipulacije varijablom reakcije ~rtve. Uzorku od 60 studenata ponuene su obje verzije pri e (polovica je dobila pri u s blagom, a polovica sa odlu nom reakcijom), te su reakciju ~rtve trebali procijeniti na skali od 5 stupnjeva (1=ekstremno blaga reakcija; 5=ekstremno odlu na reakcija). Prosje na procjena blage reakcije je bila M=3.00 s=1.20, a prosje na procjena odlu ne reakcije M=3.90 s=1.12. Te se procjene zna ajno razlikuju (t=2.992, df=58 , p<0.01), pa mo~emo isklju iti manipulaciju kao razlog nepojavljivanja o ekivanih rezultata. Alternativno tuma enje je da u situaciji seksualnog uznemiravanja postoje ostali faktori koji su vjerojatno salijentniji nego ato je to reakcija ~rtve, a koji utje u na davanje procjene, kao ato je npr. spol ~rtve iji je utjecaj pokazan u eksperimentu 1. Tu su i brojni drugi faktori otkriveni u prijaanjim istra~ivanjima kao ato su prijaanje iskustvo, rasa, fizi ka atraktivnost, polo~aj u hijerarhiji organizacije i alkoholna intoksikacija (prema Popovich et al. 1996; Tata, J. 1993; Gowan & Zimmermann, 1996; Johnson et al. 1997.) OPA RASPRAVA Tema seksualnog uznemiravanja je kontroverzna tema za koju se povremeno javlja interes u javnosti, ali nije dovoljno istra~ena. Vrlo je malo znanstvene literature koja se bavi ovim problemom, te zbog toga ne postoji prihvaena definicija ovog pojma. Takoer, sudska praksa ne priznaje seksualno uznemiravanje kao ka~njiv in u veini dr~ava, pa ne postoje pravne sankcije za po initelje. U naaem istra~ivanju utvrdili smo da se spolovi zna ajno razlikuju u percepciji seksualnog uznemiravanja. }ene negativnije procjenjuju takve dogaaje od muakaraca. Procjene oba spola su negativnije u slu aju kad je ~rtva ~ena nego kad je ~rtva muakarac. Razlike meu spolovima doale su do izra~aja i u dodjeljivanju kazni za po initelje. }ene dodjeljuju stro~e kazne, a muakarci eae smatraju da je kazna nepotrebna, u skladu s njihovom bla~om percepcijom seksualnog uznemiravanja. Pronaene su i razlike izmeu muakaraca i ~ena u emocionalnim i bihevioralnim reakcijama u slu aju seksualnog uznemiravanja. }ene bi se osjeale ranjivo, bijesno i reagirale bi agresivno, dok bi vei dio muakih ispitanika tolerirali takvo ponaaanje i mo~da ak i bili polaskani njime. Nije dobiven utjecaj reakcije ~rtve na procjenu ozbiljnosti situacije, odnosno reakcija ~rtve u ovom istra~ivanju se nije pokazala kao va~an aspekt situacije seksualnog uznemiravanja. Ovakva istra~ivanja bi trebala biti poticaj za slijedea koja bi kroz joa detaljnije prikazivanje ovog fenomena poboljaala percepciju seksualnog uznemiravanja u populaciji i time omoguila da se o tom problemu razmisli i u pravnoj struci, da se smanji estina pojavljivanja takvih ponaaanja kroz edukativne programe o meuljudskim odnosima i da se povea razina svijesti o tome ato je prihvatljivo seksualno ponaanje. LITERATURA 1. Benson, D.J. & Thomson, G.E. (1982) Sexual Harassment on a University Campus. Social Problems, 29, 236-251. 2. Burgess, D. et al. (1996) Sexual Harassment: An Experimental Test of Sex-Role Spillover Theory. Journal of Social Behavior and Personality, 24(1), 87-93. 3. Bursik, K. (1992) Perceptions of Sexual Harassment in an Academic Context. Sex Roles, Oct Vol 27(7-8), 401-412. 4. Charney, D.A. & Russell, R.C. (1994) An overview of sexual harassment. American Journal of Psychiatry, Jan Vol 151(1), 10-17. 5. Cleveland, J.N. & Kerst, M.E. (1993) Sexual harassment and perception of power. Journal of Vocational Behavior, Feb Vol 42(1), 49-67. 6. Gelfand, M.J. et al. (1995) The structure of sexual harassment. Journal of Vocational Behavior, Oct Vol 47 (2), 164-177. 7. Gowan, M.A. & Zimmermann, R.A. (1996) Impact of Ethnicity, Gender and Previous Experience on Juror Judgments in Sexual Harassment Cases. Journal of Applied Social Psychology 26(7), 596-617. 8. Gutek, B. (1985) Sex and Workplace. San Francisco, Jossey-Bass. 9. Hemassi, M., Graf, L.A., Russ, S.G. (1994) Gender-related Jokes in the Workplace: Sexual Humor or Sexual Harassment? Journal of Applied Social Psychology, 24(12), 1114-1128. 10. Hotelling, K. (1991) Sexual harassment: A problem shielded by silence. Journal of Counseling and Development, Jul-Aug Vol 69(6), 497-501. 11. Hyde, J.S. (1994) Understanding Human Sexuality. McGraw-Hill. 12. Johnson, M. et al. (1997) Perceptual ambiguity, gender and target intoxication. Journal of Applied Psychology, Jul Vol 27(14), 1209-1221. 13. Lee, S. et al. (1996) The culture of sexual harassment in secondary schools. American Educational Research Journal, Sum Vol 33(2), 383-417. 14. Pliai, A., Jutarnji list, 2.4.1999. 15. Popovich, P.M., et al. (1996) Physical Attractiveness and Sexual Harassment. Journal of Applied Social Psychology, 26(6), 520-542. 16.Tata, J. (1993) The Structure and Phenomenon of Sexual Harassment: Impact of Category of Sexually Harassing Behavior, Gender and Hierarchical Level. Journal of Applied Social Psychology, 23(3), 199-211. Prilog br. 1 Pri a 1 Nalazila sam se u kabinetu svog profesora za vrijeme vrlo teakog i opse~nog usmenog ispita. Bila sam vrlo uplaaena, napeta i zabrinuta zbog ishoda tog ispita, kada mi je profesor rekao da se taj problem mo~e vrlo lako rijeaiti na drugi na in. Predlo~io mi je da se naemo iste ve eri u kafiu X, gdje smo trebali dalje raspravljati o tome. Izlazei iz njegovog kabineta bila sam u potpunosti zbunjena i joa zabrinutija nego prije, jer taj ispit mi je uvjet za upis slijedee godine studija. Nisam znala ato u initi. Pri a 2 Nalazio sam se u kabinetu svoje profesorice tijekom vrlo teakog i opse~nog usmenog ispita. Bio sam vrlo napet i zabrinut zbog ishoda tog ispita, kada mi je profesorica rekla da se taj problem mo~e vrlo lako rijeaiti na drugi na in. Predlo~ila mi je da se naemo iste ve eri u kafiu X, gdje smo trebali dalje raspravljati o tome. Izlazei iz njenog kabineta bio sam u potpunosti zbunjen i joa zabrinutiji nego prije, jer taj ispit mi je uvjet za upis slijedee godine studija. Nisam znao ato u initi. Pri a 3 Izaala sam s prijateljicama u Best gdje sam uo ila svog profesora s fakulteta. Primijetila sam da me gleda, a ubrzo mi je priaao i obratio mi se. Rekao je da me zna s predavanja i ponudio mi je pie. To mi se nije svidjelo pa sam ga pristojno odbila; zatim je pitao ~elim li plesati s njim, ato sam takoer odbila, a kada je predlo~io da se jednom naemo nasamo, rekla sam mu da to ne dolazi u obzir i da me prestane gnjaviti. Tek poslije sam shvatila da ako ne polo~im njegov ispit ne mogu upisati slijedeu godinu studija. Moram priznati da sada osjeam odreenu napetost mislei o tom ispitu. Pri a 4 Izaala sam s prijateljicama u Best gdje sam uo ila svog profesora s fakulteta. Primijetila sam da me gleda, a ubrzo mi je priaao i obratio mi se. Rekao je da me zna s predavanja i ponudio mi je pie. Premda mi se to nije svidjelo, pristala sam ne ~elei ispasti nepristojna. Zatim me je pitao ~elim li plesati s njim, ato sam pokuaala izbjei raznim izgovorima, ali je on bio uporan. Na kraju se nisam usudila odbiti, jer ako ne polo~im njegov ispit ne mogu upisati slijedeu godinu studija. Plaaila sam se moguih negativnih posljedica mog odbijanja. Poslije je predlo~io da se jednom naemo nasamo, ato sam takoer pokuaala pristojno odbiti, ali on me i dalje nagovarao. Moja odbijanja kao da nisu djelovala na njega. 1 Razgovor smo obavili 23. travnja 1999. sa pravnikom Filozofskog fakulteta. 2 Sve pri e navedene su u prilogu 1. PAGE  PAGE 19 "&  8 ? @ 9 ::<<<Aaa,}<}X}"Ȉڔƕȕԕ֕ܟޟ׿̹רϢעכ̙דד̐̐CJ CJH*mHH* 0JCJmH >*CJmHj0JCJUmH B*CJmH B*CJmH56CJmHCJmH mH 5CJmH5CJmH6mH 6mH 6CJmH56>*CJmH 6>*mHB*mHCJ8"$  ? @ \`824""^#`##$j$$ & F$$$"$  ? @ \`824""^#`##$j$$%^%%% )N*R*,,333l699: ::<<<l>n>zCGJNDTUUUbWdWZZ\___pc|fhxlnnjpsuTy0{||"}$}&},}<}>}@}V}X}Tć68:<> aj$$%^%%% )N*R*,,333l699: ::<<<l>n>zCGJN$$$$$ & FNDTUUUbWdWZZ\___pc|fhxlnnjpsuTy0{||"}$}&}$$&},}<}>}@}V}X}Tć68:<>@֔ؔڔ$$p$>@֔ؔڔ68Ιln 8`zܟޟ :FJLNPRlxΠРܠ ".:FRVX\n468dflڧd«īګܫޫ  ^68Ιln 8`zܟޟ$$ `$\$$l t   ֈ K-c"     q :FJLNP$\$$l t   ֈ K-c"     q 8PRj̠ VX\ġnp|8fܫޫ(جڬ "ԭ֭,.f>TXj$&^||HJnrN5mH6mH 6CJmH CJH*mHCJmH>*5 ja5CJCJmHTPRlxΠРܠx$\$$l t   ֈ K-c"q ".:FRVH$$^$$l t   ֈ K-c"q VX\n468dflڧ\$$l t   ֈ K-c"qd«īګܫޫ |?$$Tl4 tF3G$$ޫ (8FTbdvȬ֬جڬܬ ԭ֭Z\t..`bd.DFb~(*8Tln|<> .RV  `(8FTbdvgJ$$Tl4 t\ 3G`$$H$$Tl t\ 3G Ȭ֬جڬܬ`L$$TlS4 t\ 3G $$  ԭ֭Z\t..`bd$?$$Tl4 tF3G.DFb~(*8ĔĔĤĤĀĈ$:$$TlF D 8Tln|<>:$$TlF D $ .RVX~Ĕpd<~$:$$TlF H $$$:$$TlF H VX~ 048:HLPRTJL :^`lptv "&*,BFJLZ^bdf$&(*RTV  a 048:HLDPDL0$:$$TlF H $$LPRTJL :^$:$$TlF H $$^`lptv,Xp`:$$TlF D $$$:$$TlF D  "&*,BFJLZ^bdfD@0$:$$TlF D $$$&(*RTVXZ\=$$l tF/ A j  $VXZ\^`bdfhjlnprtvxz|~4JnprNPRHJ<>@bnpVXZvxRVXZ~$.<>LZhv  a\^`bdfhjlnprtvxz|~$4JnprNPRHJ<>@b$=$$l tF/ A j  N@lZxVX<>LXJr 78(GHS#C(GK`afiGe6L8RTdv##6mH56CJmH 6CJmH CJmH  5CJmH5>*CJmH CJH*mHCJmHQ($<}:$$TlF  T$$$:$$TlF  TnpVXZvxRVXZ~?$$Tl4 tFJ$$$ s$.<>gJ$$Tl4 t\ J`$$H$$Tl t\ J >LZhv\L$$TlS4 t\ J $$ VXDFJLNPRTpr | H J  !"#$%&'()*+,789xdeZ[ab#$ghNPnp468RTdf"t#v#x###&t'v' ^VXDFJLNPRTpr | H J p?$$Tl4 tFJJ  !"#$%&'()*+,789xdeZpZ[ab#$ghNPnp468RTdf"t#v#x###&t'v'x'''8,:,<,L,N,1122###'''<,N,P,112222222223333 3330JmH0J j0JU0JCJmH6>*CJmHmH>*mHv'x'''8,:,<,L,N,112222222333322222 3 3333h&`#$ ,1h. A!"#$%  [8@8 NormalCJ_HaJmH sH tH F@F Heading 1$$@&a$CJaJmHsHtHJ@J Heading 2$$@&a$>*CJaJmHsHtH8@8 Heading 3$@& CJmHsHJ@J Heading 5$@&6>*CJ]aJmHsHtH<A@< Default Paragraph FontB@B Footnote TextCJaJmHsHtH8&@8 Footnote ReferenceH*`C@` Body Text Indent$^a$B*CJaJmHphsHtHnS@"n Body Text Indent 3, uvlaka 3$`a$CJaJmHsHtH:B@2: Body TextCJaJmHsHtH:P@B: Body Text 2aJmHsHtH, @R, Footer  p#&)@a& Page Number0mC?Mru     MMrrrrrrrrrrrru ?!!!!!!        !!^ * 4$>-FOlU\f)nuL{ʂ̉#Ԙ?4    N#3j$N&}PV8L^\>J Z23>ޫVVv'3 !!t !"$%'kw!!!!!!######(%+%,%.%/%1%K'Q'Z'c'f'k'))@+E+F+H+I+K+,,:,D,:-<-?-B-E-H-........c/g/7777*91949;9.@6@7@9@:@<@DD FFFF.F/F1M;MNNN OrPPVVVVVVVVZ Z\\\\\ \jjkkkkkkqqqqqqqr ssvvvvvvZ~h~$nvwyz| cf}sv ȍ͍ Î̎9< Đ̐˛̛"$@_b:>@ \ ^  <>uv<=_a`bJ!K!##$$&&))**>+@+,,..o/r/E1F1222 4 455667799::7<9<%='==>!>%>+>.>8>:>y?{???AAoCqC(F*F.FGGIIIIJJKK(L*LtLuLLLONQNOO)O*O=O>OJOKOjOkO{OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOPPPP P PPP$P%P*P+P0P1P6P7P9PnOnQnVnWn[n\nlnmnqnrnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnn#o%ooqqq2s4s}uuuuuuuuuuuuuuuuvvvv+v,v:v;vEvFvWvZvvvDwFw>xAxQxRxcxexgxhxjxkxmxoxqxrxtxuxwxxxxxxxxxxxyyyyH{Q{_{b{q{r{{{|{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{K|M|}}‚˂؂ۂ_a^`DFbc͉׉/LʊTxċOɌÍ L!=@t7lOR_`gjory{ĕŕory|јԘۘޘ"$,/:=@::::::::::::::ffA:\Studentska percepcija SH.docffA:\Studentska percepcija SH.docff\C:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Studentska percepcija SH.asdff\C:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Studentska percepcija SH.asdff\C:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Studentska percepcija SH.asdff\C:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Studentska percepcija SH.asdffA:\Studentska percepcija SH.docJerko Markovina A:\Studentska percepcija SH.docJerko Markovina &A:\ LANAK\Studentska percepcija SH.doc korisnik 1368&A:\ LANAK\Studentska percepcija SH.doc*̏ @^`56CJOJQJo(n@.F.Fԇ.F*F8 ,26BGJLOPRSUXY]^deghimnuvwxy{?@@@@@@@@$@*@:@<@Z@f@n@@@@@@@@@@d@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@(@@@@"@&@2G:Times New Roman5Symbol3& :Arial;Wingdings"qhJJwf `AY0d_Tina Balenovi, Ivana Hromatko, Jerko Markovina, Vedrana Perica, Alma Paratuai, Sanja Poljaniff korisnik 1368 Oh+'0 $0D \h   `Tina Balenovi, Ivana Hromatko, Jerko Markovina, Vedrana Perica, Alma Paratui, Sanja Poljaniinaffafafa Normal.dotvkorisnik 1368, 11iMicrosoft Word 8.0n@D@9@:E` ՜.+,D՜.+,  hp  ffzglA1 `Tina Balenovi, Ivana Hromatko, Jerko Markovina, Vedrana Perica, Alma Paratui, Sanja Poljani`Tina Balenovi, Ivana Hromatko, Jerko Markovina, Vedrana Perica, Alma Paratui, Sanja Poljani TitleNaslov 6> _PID_GUIDAN{03B194C0-B201-11D7-96F8-006097BD9111}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F {,ZE1Tablez(WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPool,ZE,ZE  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q