Pregled bibliografske jedinice broj: 1156763
Armin Pavić und die philologische Schule der kroatischen Vuk-Anhänger
Armin Pavić und die philologische Schule der kroatischen Vuk-Anhänger // Konturen und Zusammenhalt der kroatischen Sprache. Symposium im Gedenken an Radoslav Katičić (1930 – 2019)
Beč, Austrija; online, 2021. (pozvano predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1156763 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Armin Pavić und die philologische Schule der
kroatischen Vuk-Anhänger
(Armin Pavić i filološka škola hrvatskih vukovaca)
Autori
Grčević, Mario
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Konturen und Zusammenhalt der kroatischen Sprache. Symposium im Gedenken an Radoslav Katičić (1930 – 2019)
Mjesto i datum
Beč, Austrija; online, 12.11.2021
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Armin Pavić und die philologische Schule der kroatischen Vuk-Anhänger
(Armin Pavić i filološka škola hrvatskih vukovaca)
Sažetak
Armin Pavić und die philologische Schule der kroatischen Vuk-Anhänger Armin Pavić (1844 - 1914) gilt neben Tomislav Maretić als der bedeutendste oder hervorragendste kroatische Vuk-Anhäger der letzten Jahrzehnte des 19. Jahrhunderts. Trotzdem gibt es in der kroatistischen Literatur nur wenige Angaben zu Pavić. Hauptsächlich wird aufgezeigt, dass er als kroatisch-serbischer Unitarist während der Regierungszeit von Banus Károly Khuen-Héderváry (1883-1903), in Einklang mit der unionistischen Politik des Banus und der Sprachpolitik von Pest und Wien, die sprachlichen und orthographischen Grundsätze der Zagreber philologischen Schule nicht berücksichtigte. Im Vortrag werden zwei Aspekte von Pavićs Wirken diskutiert, die in der kroatistischen Literatur kaum berücksichtigt werden und die nicht mit der Vorstellung von Armin Pavić als einem national nicht profilierten Vuk- Anhänger übereinstimmen, der sich nicht um kroatische nationale und sprachliche Interessen kümmerte: 1) Armin Pavić vertrat im Gegensatz zu Tomo Maretić oft ausschließlich kroatische nationale Standpunkte. Aus diesem Grund kritiserten ihn mehrmals die politischen und kulturellen Vertreter der Serben und fochten seine Meinung an. 2) Die Reform der kroatischen Orthographie, die Pavić mittels dem Hrvatski pravopis von Ivan Broz im Jahre 1892 durchführte, wurde nicht im Kabinett von Banus Károly KhuenHéderváry, sondern innerhalb der Jugoslawischen Akademie der Wissenschaften und Künste konzipiert. Ich habe mehrmals mit dem Akademiemitglied Radoslav Katičić über Armin Pavić gesprochen und werde in dem Vortrag einige neue Fakten präsentieren, die den Forscher_innen dieses Teils der kroatischen Literatursprachgeschichte bis vor kurzem nicht zugänglich waren. Armin Pavić i filološka škola hrvatskih vukovaca Armina Pavića (1844.—1914.) smatra se pored Tomislava Maretića ključnim odnosno najistaknutijim hrvatskim vukovcem posljednjih desetljeća XIX. stoljeća. Unatoč tomu, kroatistička literatura donosi o Paviću vrlo malo podataka. Uglavnom se prikazuje da je on kao hrvatsko-srpski jezični unitarist u doba vladavine bana Károlyja Khuen-Héderváryja (1883.—1903.) u skladu s banovom unionističkom politikom i u skladu s jezičnom politikom Pešte i Beča rušio jezično-pravopisne zasade zagrebačke filološke škole. U predavanju će se govoriti o dvama aspektima Pavićeva djelovanja koji se u kroatističkoj literaturi slabo uzimaju u obzir i koji nisu u skladu s predočbom o Arminu Paviću kao nacionalno neprofiliranom vukovcu kojemu nije bilo stalo do hrvatskih nacionalnih i jezičnih interesa: 1) Armin Pavić često je, za razliku od Tome Maretića, nastupao s ekskluzivno hrvatskih nacionalnih stajališta. Zbog toga su ga politički i kulturni predstavnici Srba u više navrata prozivali i osporavali. 2) Reforma hrvatskoga pravopisa koju je Pavić proveo putem Hrvatskoga pravopisa Ivana Broza iz 1892. idejno nije nastala u kabinetu bana Károlyja Khuen-Héderváryja, nego unutar Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. S akademikom Radoslavom Katičićem razgovarao sam u više navrata o Arminu Paviću, a u predavanju ću predstaviti neke nove činjenice koje istraživačima toga dijela hrvatske književnojezične povijesti donedavno nisu bile dostupne.
Izvorni jezik
Ger
Znanstvena područja
Filologija, Kroatologija
Napomena
Https://www.oegfk.at/wp-
content/uploads/2021/11/oegfk_symposium_KuZ_abstract
s.pdf