Pregled bibliografske jedinice broj: 1156744
Utjecaj interpretacija pojma periferijske umjetnosti Ljube Karamana i Miroslava Krleže na dalmatinsku povijest umjetnosti
Utjecaj interpretacija pojma periferijske umjetnosti Ljube Karamana i Miroslava Krleže na dalmatinsku povijest umjetnosti // Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu. Peryferie w języku chorwackim, kulturze i społeczeństwie / Bońkowski, Robert ; Lukić, Milica ; Mićanović, Krešimir ; Pycia-Košćak, Paulina ; Zubčić, Sanja (ur.).
Katovice: Wydzial Humanistyczny Uniwersytetu Śląskiego ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Sveučilište u Rijeci, 2021. str. 498-510 doi:10.31261/PN.4038.29
CROSBI ID: 1156744 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj interpretacija pojma periferijske
umjetnosti Ljube Karamana i Miroslava Krleže na
dalmatinsku povijest umjetnosti
(Impact of the interpretations of a Notion
"Peripheral Art" in the Works of Ljubo Karaman and
Miroslav Krleža in Dalmatian Art History)
Autori
Prijatelj Pavičić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu. Peryferie w języku chorwackim, kulturze i społeczeństwie
Urednik/ci
Bońkowski, Robert ; Lukić, Milica ; Mićanović, Krešimir ; Pycia-Košćak, Paulina ; Zubčić, Sanja
Izdavač
Wydzial Humanistyczny Uniwersytetu Śląskiego ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Sveučilište u Rijeci
Grad
Katovice
Godina
2021
Raspon stranica
498-510
ISBN
978-83-226-4053-1
Ključne riječi
Ljubo Karaman, Miroslav Krleža, pojam periferijske umjetnosti
(Ljubo Karaman, Miroslav Krleža, the notion of the peripheral art)
Sažetak
Mada je izvorno Bečka škola gajila univerzalistički pristup povijesti umjetnosti, njezini su korifeji, Alios Riegel i Max Dvořak, utjecali na oblikovanje nacionalističkih ideja kod srednjoeuropskih povjesničara umjetnosti koji su djelovali između dvaju svjetskih ratova. Evidentan je primjer takvih utjecaja ugledni hrvatski povjesničar umjetnosti Ljubo Karaman (1886. – 1971.), bečki student, koji se već tridesetih godina bavio umjetnošću centra i provincije, granice i periferije, a svoja će razmišljanja sintetizirati 1963. godine u knjizi Problemi periferijske umjetnosti o djelovanju domaće sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva. Kolonijalni karakter Karamanove definicije odnosa centar – periferija očituje se u shvaćanju da se diseminacija i asimilacija umjetničkih stilova odvija samo u jednom smjeru – od razvijenoga centra prema provinciji. Njegova se definicija pojma periferijske umjetnosti pojavila kao reakcija na djela istaknutih predstavnika Bečke škole s početka XX. stoljeća (s naglaskom na poljsko-austrijskog povjesničara umjetnosti Josefa Strzygowskog), a temeljena je na ideji o vanjskim, političkim i umjetničkim utjecajima u Dalmaciji, kao vanjskim snagama umjetničke razmjene. Ugledni pisac i enciklopedist Miroslav Krleža u diskusiji na Drugom kongresu književnika u Zagrebu preokrenuo je ideju o umjetničkom transferu iz naprednoga Zapada prema nerazvijenome Istoku – Balkanu kao provinciji na rubu civilizacije, predstavljajući ideju o periferiji kao centru. Tijekom pedesetih godina prošloga stoljeća Krleža je snažno utjecao na stvaranje nove kulturne paradigme i na razvoj znanstvene paradigme unutar hrvatske povijesti umjetnosti. Autorica nastoji pokazati u kojoj se mjeri u tekstovima hrvatskih povjesničara umjetnosti o staroj dalmatinskoj umjetnosti očituje utjecaj i odjek Karamanovih i Krležinih ideja i stavova o periferijskoj, provincijskoj i graničnoj umjetnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
