Pregled bibliografske jedinice broj: 1156728
Obrazovno-političke postavke u Europskoj uniji: što o obrazovanju možemo naučiti od Sparte i Atene?
Obrazovno-političke postavke u Europskoj uniji: što o obrazovanju možemo naučiti od Sparte i Atene? // Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja, 19 (2021), 3; 541-557 doi:10.31192/np.19.3.5 (međunarodna recenzija, članak, ostalo)
CROSBI ID: 1156728 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Obrazovno-političke postavke u Europskoj uniji:
što o obrazovanju možemo naučiti od Sparte i
Atene?
(Educational Policy Premises in the European Union:
What can we Learn about Education from Sparta and
Athens?)
Autori
Batarelo Kokić, Ivana ; Kokić, Tonći
Izvornik
Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja (1334-2312) 19
(2021), 3;
541-557
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
Atena ; Europska unija ; filozofija ; komparativna pedagogija ; obrazovna politika ; Sparta
(Athens ; Comparative Pedagogy ; Educational Policy ; European Union ; Philosophy ; Sparta)
Sažetak
Razumijevanje rodoslovlja i društvene uvjetovanosti promjena obrazovnih sustava može se tražiti u antičkim izvorima: Sparti i Ateni. Interpretacijom su uspoređeni obrazovni sustavi antičkih polisa, a neka njihova obilježja su na razini jukstapozicije uspoređena s obrazovnim politikama Europske unije. Usporedbom je potvrđena hipoteza o postojanju zajedničkih prioritetnih odgojno-obrazovnih tema u društvima istog rodoslovlja na različitom stupnju povijesnog i tehnološkog razvoja. Stereotipna interpretacija vidi Spartu kao zajednicu hrabrih patriota vojnika u kojoj je obrazovanje bilo apsolutno politički institucionalizirano, dok se Atena percipira kao demokratska zajednica humanistički obrazovanih slobodnih građana bez izravne stroge političke kontrole obrazovanja. Na razini jukstapozicije, antički obrazovni sustavi uspoređeni su sa suvremenom europskom obrazovnom politikom s obzirom na: (1) svrhu obrazovanja ; (2) dostupnost obrazovanja ; (3) strukturiranost kurikuluma i vrijednosne pokazatelje ; (4) prepoznavanje talenta i (5) praćenje kvalitete obrazovanja. U zaključku rada navode se ograničenja studije te se naglašava temeljna srodnost tema koje su se istakle analizom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija, Filozofija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet u Splitu
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Religious and Theological Abstracts