Pregled bibliografske jedinice broj: 1156638
Percepcija iskustva roditeljskog razvoda i odnosa s roditeljima: retrospektivne procjene odrasle djece razvedenih roditelja
Percepcija iskustva roditeljskog razvoda i odnosa s roditeljima: retrospektivne procjene odrasle djece razvedenih roditelja // 28. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa - Izazovi suvremenog života: Kako psiholozi mogu pomoći? / Kalebić Maglica, Barbara ; Miletić, Irena (ur.).
Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2021. str. 69-69 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1156638 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Percepcija iskustva roditeljskog razvoda i odnosa
s roditeljima: retrospektivne procjene odrasle
djece razvedenih roditelja
(Perceptions of parental divorce experience and
relationships with parents: retrospective
assessments by the adult children of divorced
parents)
Autori
Matić, Karla ; Ćubela Adorić, Vera
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
28. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa - Izazovi suvremenog života: Kako psiholozi mogu pomoći?
/ Kalebić Maglica, Barbara ; Miletić, Irena - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2021, 69-69
ISBN
978-953-49429-1-8
Skup
28. godišnja konferencija hrvatskih psihologa Izazovi suvremenog života - kako psiholozi mogu pomoći?
Mjesto i datum
Hrvatska, 10.11.2021. - 13.11.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
odrasla djeca razvedenih roditelja ; privrženost roditeljima ; reakcije na roditeljski razvod
(adult children of divorced parents ; parental attachment ; responses to the parental divorce)
Sažetak
U sklopu šireg istraživanja relacijskog funkcioniranja odrasle djece razvedenih roditelja prikupljeni su retrospektivni podaci o nekim reakcijama sudionika na razvod roditelja, te procjene odnosa s roditeljima prije i nakon razvoda, kao i aktualnih odnosa. Cilj ovdje prikazanih analiza bio je ispitati relacije među navedenim varijablama, uključujući prediktivni doprinos retrospektivnih procjena reakcija na razvod i odnosa s roditeljima u razdoblju razvoda objašnjenju varijance procjena aktualnih odnosa s roditeljima. Polazna je pretpostavka bila da će procjene aktualnih odnosa s roditeljima donekle reflektirati evaluaciju odnosa s njima u razdoblju prije i nakon razvoda, te da će te evaluacije biti povezane s izraženošću referiranih reakcija na razvod. U istraživanju su sudjelovale 344 osobe (71 % žene) u dobi od 18 do 54 godina, koje su u vrijeme razvoda roditelja većinom (86 %) bile maloljetne i većina (84 %) je kao primarnog skrbnika navela majku. Imajući u vidu relativno mali broj sudionika koji su naveli oca ili drugu osobu kao skrbnika, kao i heterogenost ove podskupine u pogledu identiteta skrbnika, analize podataka provedene su na razini cijelog uzorka, te zasebno samo u podskupini onih čiji je skrbnik bila majka. Sudionici su popunili online upitnik koji je, uz opća pitanja o sudioniku (npr. dob, spol) i iskustvu roditeljskog razvoda (npr. dob sudionika u vrijeme razvoda, identitet skrbnika), sadržavao instrumente namijenjene mjerenju reakcija na razvod roditelja (tri faktora: distress, samookrivljavanje, neprihvaćanje razvoda) i aktualne privrženosti ocu i majci (dva faktora: anksioznost, izbjegavanje), te niz drugih pitanja o odnosu s roditeljima, uključujući evaluaciju tih odnosa prije i nakon razvoda. Rezultati provedenih analiza u cijelom uzorku, kao i u podskupini sudionika čiji je skrbnik bila majka, pokazuju da su evaluacije odnosa s ocem i majkom u razdoblju prije i nakon razvoda značajni prediktori izbjegavanja ali ne i anksioznosti u aktualnom odnosu s konkretnim roditeljem. Ovi se obrasci ne mijenjaju kad se kontroliraju aktualna dob sudionika ili dob u vrijeme razvoda. Sve ispitane reakcije na razvod (distress, samookrivljavanje, neprihvaćanje razvoda) pokazale su se prediktivnima za varijacije u procjenama aktualnih odnosa, kao i odnosa u razdoblju razvoda. U tom pogledu utvrđene su neke razlike ovisno o konkretnoj reakciji, identitetu procjenjivanog roditelja i dimenziji privrženosti u aktualnom odnosu s roditeljem. Dobiveni rezultati sugeriraju da retrospektivne procjene odnosa i reakcija na razvod, unatoč ograničenjima povezanima s korištenjem retrospektivnih podataka, mogu pridonijeti razumijevanju varijacija u kvaliteti aktualnih odnosa, te će biti diskutirani iz perspektive različitih izvora varijacija anksioznosti i izbjegavanja u odnosima s roditeljima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište u Zadru