Naslov
The Pandemic and Mental Health: A comparison of work-related well-being of Croatian employees from 2016 to 2020

Autori
Tonković Grabovac, Maša ; Majcen, Jelena ; Černja Rajter, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Communication Management Forum: The post-pandemic World: A bad picture or a good opportunity?

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.03.2021. - 20.03.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
psihologija rada ; radna dobrobit ; hrvatski radnici ; pandemija: Covid-19
(psychology of work ; work-related well-being ; Croatian workers ; pandemic ; Covid-19)

Sažetak
Pandemija novog koronavirusa znatno je promijenila način rada velikog broja hrvatskih radnika. “Novo normalno” predstavlja izazov ne samo za njihovu radnu učinkovitost, već i za mentalno zdravlje radnika. Osim politike primjene socijalnog distanciranja, razdoblja izolacije i tjeskoba zbog bolesti, za mnoge se način rada promijenio sve više se usmjeravajući na rad od kuće i korištenje digitalne tehnologije. Pitanje je jesu li ove promjene rezultirale narušavanjem mentalnog zdravlja u populaciji zaposlenih građana Hrvatske? U zadnje se vrijeme više istraživanja bavilo mentalnim zdravljem Hrvata za vrijeme pandemije, no pritom često nije ispitano stanje prije pojave pandemije. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razinu radne dobrobiti zaposlenika u Hrvatskoj u razdoblju prije i tijekom trajanja pandemija koronavirusa. Ovo istraživanje provedeno je istom metodologijom na usporednim nezavisnim uzorcima u četiri točke mjerenja: prve tri točke prije početka pandemije (2016., 2018. i 2019. godine), a četvrta za vrijeme trajanja pandemije (krajem 2020. godine). Sudionici istraživanja (N2016 = 321 ; N2018 = 972 ; N2019 = 851 ; N2020 = 574) bili su zaposlenici različitih osobnih i radnih karakteristika, zaposleni u raznolikim hrvatskim organizacijama (uključujući javni i privatni sektor). Uzorci zaposlenih građana u ove četiri godine slični su po osnovnim sociodemografskim karakteristikama. Istraživanje je provedeno putem online ankete koja je sadržavala više mjera radne dobrobiti zaposlenika, uključujući emocije na poslu, konflikt radne i obiteljske uloge, oporavak od posla, radnu angažiranost, zadovoljstvo poslom i životom i dr., pri čemu su sudionike regrutirali studenti psihologije. Usporedbom indikatora radne dobrobiti u četiri točke mjerenja generalno se može zaključiti da pandemija nije dovela do pada u radnoj dobrobiti hrvatskih zaposlenika. U radu ćemo raspraviti potencijalnu interpretaciju takvog nalaza, imajući u vidu višedimenzionalnosti konstrukta radne dobrobiti i postojanje individualnih razlika. Također, na temelju nalaza, predložit ćemo praktične intervencije za očuvanje mentalnog zdravlja hrvatskih radnika i dati prijedlog za buduća istraživanja u ovom području.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA