Naslov
Mogućnosti korištenja podataka Austrougarske katastarske izmjere Bosne i Hercegovine
(Possibilities of using the data of the Austro- Hungarian cadastral survey of Bosnia and Herzegovina)

Autori
Velić, Josipa

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Geodetski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.07

Godina
2020

Stranica
74

Mentor
Roić, Miodrag

Neposredni voditelj
Pivac, Doris

Ključne riječi
Austrougarska izmjera ; Bosna i Hercegovina ; Katastarska općina ; Katastar zemljišta
(Austro-Hungarian survey ; Bosnia and Herzegovina ; Cadastral municipality ; Land cadastre)

Sažetak
Početci izmjere i osnivanja katastra na teritoriju Bosne i Hercegovine vezani su za doba turske vladavine dok je potpuna izmjere obavljena u 19. stoljeću pod vodstvom Austrougarske, poznata kao ˝stara izmjera˝. U 20. stoljeću počelo je provođenje izmjere na temelju aerofotogrametrijskih snimaka što je prekinuo rat te do današnjeg dana traje ˝nova izmjera˝. Na temelju tih podataka nisu osnovane zemljišne knjige, već su se one i dalje vodile na temelju podataka Austrougarskog katastra. Kod uspostave zemljišnih knjiga, koja je u tijeku, nužno je identificirati zemljište u oba katastarska operata kako bi se osigurao slijed prava. U sklopu diplomskog rada ispitane su mogućnosti automatiziranog korištenja podataka Austrougarske katastarske izmjere Bosne i Hercegovine za potrebe identifikacije katastarskih čestica pri osnivanju zemljišne knjige. Digitalizirani su podaci te obavljena identifikacija katastarskih čestica koje se nalaze u katastarskoj općini Miši. Za katastarsku općinu Miši su dostupni podaci „nove izmjere“ u Gauss-Krügerovoj projekciji mjerila M 1:1000. Također za tu općinu postoje i listovi Austrougarske izmjere izrađeni u poliedarskoj projekciji u mjerilu M 1:6250 koji su u relativno dobrom stanju. Skeniranjem, georeferenciranjem i vektorizacijom listova Austrougarske izmjere dobiveni su podaci u digitalnom obliku koji su korišteni za daljnju obradu i analizu zajedno s podacima nove izmjere. Utvrđeno je da se za više od 80% katastarskih čestica može ostvariti povezanost u obje izmjere, ali da se za samo 13% katastarskih čestica može tvrditi da su identične.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geodezija

POVEZANOST RADA