Naslov
Je li Kopački rit spreman za ReWilding?
(ReWild Kopački rit - Are we ready?)

Autori
Bišćan, Matko ; Damjanović, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 10. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem, KOPAČKI RIT - jučer, danas, sutra, 2021. / Ozimec, Siniša ; Bogut, Irella ; Bogdanović, Tomislav ; Jurčević Agić, Ivančica ; Rožac, Vlatko ; Stević, Filip ; Popović, Željko ; Vereš, Marija - Osijek : Javna ustanova "Park prirode Kopački rit", 2021, 24-27

Skup
10. simpozij s međunarodnim sudjelovanjem: Kopački rit - jučer, danas, sutra = 10th Symposium with International Participation: Kopački rit - past, present, future

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 30.09.2021. - 01.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
rewilding, sisavci, Kopački rit
(rewilding, mammals, Kopački rit)

Sažetak
Urbanizacija, depopulacija ruralnih područja, poboljšanje učinkovitosti u poljoprivredi i prijelaz na postindustrijsko gospodarstvo u Europi i Sjevernoj Americi oslobodila je antropogenog pritiska velika područja koja bi se mogle vratiti u „prirodno“ stanje. Sve navedeno stvara nove mogućnosti za zaštitu prirode, među kojima je dominantan novi inovativan proces – rewilding, tzv. proces divlje prirode. Rewilding predstavlja novi, progresivni pogled na zaštitu prirode u okviru konzervacijske biologije. Svrha Rewildinga je omogućiti prirodi da se sama upravlja, tj. da se čovjek iz uloge upravljača pretvori u promatrača procesa. Predmetni princip zaštite prvotno je započeo u Nizozemskoj 1980., a paralelno je nastavljen kroz poznate projekte poput Yellowstonea, Pleistocene Parka te Mauricijusa. Međutim, postavlja se pitanje što Rewilding znači u praksi, što su ishodišne točke statusa staništa i vrsta a što su ciljana staništa i vrste? Stoga, aktivnosti Rewildinga zahtijevaju stručnost i adekvatno znanje o ciljanim ekosustavima i/ ili staništima kako bi se točno procijenilo koje intervencije i u kojem obujmu je potrebno provesti. Također, bitno je i definirati zatečeno stanje te procijeniti utjecaj planiranih aktivnosti na zatečena staništa. Rewilding u pogledu zaštite pojedinih životinjskih vrsta, poput divokoze (Rupicapra rupicapra L.), vuka (Canis lupus L.) ili risa (Lynx lynx L.), obuhvaća aktivnosti stvaranja zaštićenih koridora koji omogućavaju interakcije između udaljenih fragmentiranih populacija, a posljedično i naseljavanje novih teritorija. Kako bi se stvorili uvjeti za Rewilding potencijalno je potrebno dugoročno planirati revitalizaciju staništa koja može predstavljati temelj i preduvjet za rekolonizaciju i/ili reintrodukciju ugroženih ili regionalno izumrlih vrsta. Primjerice, šire područje Kopačkog rita i Baranje nastanjivale su i vrste koje danas imaju status RE (regionalno izumrle vrste) poput europske vidrice (Mustela lutreola L.), prema Crvenoj knjizi sisavaca Hrvatske. Posljednjih 50 ili 100 godina istrijebljene i nisu viđene vrste poput vuka, tekunice (Spermophilus citellus L.) i risa. Međutim, močvarni ekosustav Kopačkog rita, kao zaštićena zona srednjeg Podunavlja predstavlja idealnu lokaciju za procese Rewildinga. Naime, predmetno zaštićeno područje pomoću procesa Rewildinga može biti „stepping stone habitat“ tzv. most stanište koje će omogućiti povezivanje fragmentiranih populacija ugroženih vrsta. Time se direktno povećava bioraznolikost područja Kopačkog rita, odnosno globalno gledajući, povezuju se regionalne populacije srednjeg Podunavlja te pritom pojačava genetska raznolikost i stabilnost vrsta/populacija u cjelini. U konačnici, dobrobiti Rewildinga nisu samo usmjerene na prirodne vrijednosti i zaštićene vrste nego i na čovjeka i lokalnu zajednicu koja je sastavni dio ekosustava. Procesi divlje prirode osiguravaju povećanje usluga ekosustava, odnosno, kvalitete prirodnih resursa i dobara koji ljudi koriste i s kojima žive, a posljedično, održivi turizam kroz aktivno promatranje divljih životinja pridonosi podizanju svijesti očuvanja bioraznolikosti te daje novu dobrobit lokalnoj zajednici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti

POVEZANOST RADA