Pregled bibliografske jedinice broj: 1155898
Učestalost anksioznih i depresivnih simptoma kod obiteljskih i profesionalnih njegovatelja koji skrbe o oboljelima od Alzheimerove bolesti
Učestalost anksioznih i depresivnih simptoma kod obiteljskih i profesionalnih njegovatelja koji skrbe o oboljelima od Alzheimerove bolesti // Socijalna psihijatrija, 44 (2016), 2; 93-104 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1155898 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Učestalost anksioznih i depresivnih
simptoma kod obiteljskih i profesionalnih
njegovatelja koji skrbe o oboljelima od
Alzheimerove bolesti
Autori
Kovačić Petrović, Zrnka ; Repovečki, Senka
Izvornik
Socijalna psihijatrija (0303-7908) 44
(2016), 2;
93-104
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Alzheimerova demencija ; obiteljski i profesionalni njegovatelji ; anksiozni i depresivni simptomi
Sažetak
Članovi obitelji (obiteljski njegovatelji) i profesionalni njegovatelji osoba oboljelih od Alzheimerove demencije (AD) su izloženi pojačanim stresu. Budući da obiteljski njegovatelji nemaju dostatna saznanja o samoj bolesti i pristupu oboljelom, te veći dio vremena provode s oboljelim za pretpostaviti je kako je kod njih veća učestalost anksioznih i depresivnih simptoma u odnosu na profesionalne djelatnike. Cilj istraživanja je bio ispitati učestalost anksioznih i depresivnih simptoma kod obiteljskih i profesionalnih njegovatelja, koji skrbe o osobama oboljelima od AD, te povezanost sociodemografskih čimbenika i anksioznih i depresivnih simptoma. U prospektivno istraživanje bilo je uključeno 50 obiteljskih njegovatelja koji su skrbili o osobi oboljeloj od teške AD, koja se nalazi u ambulantnom psihijatrijskom tretmanu i nije bila hospitalizirana unazad 6 mjeseci, te 50 profesionalnih njegovatelja koji skrbe o oboljelima od AD tijekom hospitalizacije. Korišten je Upitnik o sociodemografskim obilježjima za obiteljske njegovatelje te hrvatska verzija Kliničke samoocjenske ljestvice HADS (engl. Hospital Anxiety and Depression Scale). Rezultati istraživanja upućuju da su obiteljski njegovatelji statistički značajno češće bili anksiozniji i depresivniji u odnosu na profesionalne njegovatelje. Viša životna dob bila je rizični čimbenik za nastanak anksioznih i depresivnih simptoma kod obiteljskih njegovatelja. Život s oboljelom osobom od AD utječe na povišenu anksioznost kod obiteljskih njegovatelja. Dužina radnoga staža utjecala je statistički značajno na pojavu simptoma depresivnosti kod profesionalnih njegovatelja. Zaključno, istraživanje potvrđuje da su osobe koje se skrbe o oboljelima od AD izložene pojačanom stresnom odgovoru, osobito obiteljski njegovatelji, što utječe na njihovu kvalitetu života.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
Napomena
Rad je napisan i objavljen na hrvatskom i engleskom
jeziku.
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinika za psihijatriju Vrapče,
Zdravstveno veleučilište, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus