Naslov
Presvlačenje krša - povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja
(Karst Molting - History of Studies on Dinaric Karst Using the Example of Popovo Polje)

Autori
Lučić, Ivo

Prevoditelji
Sadiković, Amira ; Martić, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Synopsis ; Multi-trade

Grad
Sarajevo : Zagreb : Široki Brijeg

Godina
2019

Stranica
680

ISBN
9789537968632

Ključne riječi
Dinarski krš, Popovo polje, karstologija, povijest okoliša, kulturni krajolik
(Dinaric Karst, Popovo Polje, karstology, history of environment, cultural landscapes)

Sažetak
U knjizi autor pokušava odgovoriti na pitanje zašto je Dinarski krš - u znanosti stručni pojam najvišeg reda - u zemljama u kojima je egzistencijalno važan postao, naprotiv, uglavnom negativan razvojni pojam. Poduzevši opsežna višegodišnja istraživanja na dvije prostorne razine, autor u fokus postavlja Popovo polje kao jedan od najmarkantnijih krških krajolika, dok mu kao širi okvir služi cjelina Dinarskog krša. Pisanu građu, čiji se sadržaji analiziraju u širokom rasponu pojavljivanja, od dnevnih novinskih kronika do najsuvremenije teorijske literature, obrazlaže na podlozi triju interdisciplinarnih platformi - karstologije, povijesti okoliša i kulturnog krajolika - nastojeći tu gradu obuhvatiti i protumačiti kroz holistički pristup. Prirodoslovlje je stvorilo pojam Dinarskog krša koji je gotovo nepoznat izvan stručnih krugova. Tehničke znanosti su mitologizirale hidroenergiju krških rijeka, a društveno-humanističke znanosti pripomogle stvaranju pojma dinarske kulture kojoj je glavno obilježje mentalitet „kratkog fitilja“. Na metaforičkoj razini, sliku prirode krša autor vidi kao hitinski oklop kukca ili pak kao zmijski svlak. Zajednice stvaraju kolektivnu sliku svijeta u kojoj najčešće žive kao u oklopu, nose je kroz određene historijske epohe, a potom, kad je prerastu, bolno odbacuju, baš kao što kukci presvlače svoj oklop. Prevladavajuća slika prirode na početku 21. stoljeća pokazuje se ozbiljnom kočnicom razvoju društva. Ono vapi za njezinim novim svlakom. Kad se ta stvar s prirodom promatra na kršu, odnosi se još više zaoštravaju. Krš je svojim pojmom podzemlja ponudio ljudskoj civilizaciji prostor u koji ona smješta svoja najgora iskustva i najgore strahove, nazvavši ga paklom. Ta se slika periodično uzburka, preplavi najprije sâm krš, te ostavi na njemu dovoljno razloga za ponovna namirivanja računa. Upravo stoga, da bismo razumjeli krš u 21. stoljeću, od goleme je važnosti kreiranje svlaka prirode utemeljenog na znanstvenom znanju i na humanističkim vrijednostima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti, Interdisciplinarne društvene znanosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti

Napomena
Opsežna sinteza sa zaključcima na engleskom jeziku (18
stranica)

POVEZANOST RADA