Naslov
Fra Odorik Badurina i samostanska Kronika kao izvor za proučavanje lokalne kulture

Autori
Potočnjak, Saša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
VI. KONGRES HRVATSKIH POVJESNIČARA Kultura

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 29.09.2021. - 02.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
fra Odorik Badurina, Velika kamporska kronika, Rab

Sažetak
Fra Odorik Badurina (Lun, 31. srpnja 1896. – Dubrovnik, 6. siječnja 1969.), franjevački je kroničar, povjesničar, arhivist i dokumentarist. Sastavio je više samostanskih kronika. U dva velika toma, na 438 stranica napisao je Kroniku samostana Badije, sastavio je Kroniku samostana na Košljunu, Kroniku Kraja, Kroniku Luna, sakupljao je građu za djelo Okultizam te je sastavio svoje životno djelo Kroniku Samostana u Kamporu, poznatiju kao Veliku kamporsku kroniku. Na otok Rab u samostan svetoga Bernardina Sijenskoga u Kamporu fra Odorik Badurina došao je 1936. godine te je tijekom dvadesetogodišnjeg boravka na otoku Rabu (do godine 1956.) napisao više rapskih samostanskih kronika da bi prikupljene podatke počeo upisivati 1941. godine u objedinjenu Veliku kamporsku kroniku. Riječ je o opsežnom historiografskom djelu u sedam knjiga kojima su pridodane tri knjige Indeksa. Na temelju iskaza samoga kroničara gradivo koje je korišteno tijekom sastavljanja Kronike obuhvaća najmanje 315 000 stranica izvora na latinskom, talijanskom i hrvatskom jeziku. Posebna je vrijednost ovoga djela u tome što sadrži opise izvora iz više različitih arhivskih fondova od kojih su neki tijekom vremena uništeni ili izgubljeni. U radu će se pozornost usmjeriti na opis strukture i kroničarevu metodologiju, na pouzdanost Kronike kao primarnoga i sekundarnoga izvora, na određene tematsko-sadržajne cjeline relevantne za proučavanje predmoderne kulture, te posebno na Veliku kamporsku kroniku kao na kulturni imaginarij lokalne zajednice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA