Pregled bibliografske jedinice broj: 1155542
Marijana Tomelić Ćurlin, Jezične posebnosti peljeških govora. Fonologija. Split: Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, 2019, 259 str.
Marijana Tomelić Ćurlin, Jezične posebnosti peljeških govora. Fonologija. Split: Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, 2019, 259 str. // Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (2021), 59; 345-349 (podatak o recenziji nije dostupan, prikaz, stručni)
CROSBI ID: 1155542 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Marijana Tomelić Ćurlin, Jezične
posebnosti peljeških govora. Fonologija.
Split: Sveučilište u Splitu, Filozofski
fakultet, 2019, 259 str.
Autori
Božanić, Petra
Izvornik
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku (1330-0598)
(2021), 59;
345-349
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni
Ključne riječi
monografija ; dijalektologija ; Pelješac
(monograph ; dialectology ; Pelješac)
Sažetak
Monografija "Jezične posebnosti peljeških govora. Fonologija" Marijane Tomelić Ćurlin objavljena je u Splitu 2019. godine u izdanju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Knjiga sadrži 259 stranica problematizirajući fonološko jezično stanje mjesnih govora poluotoka Pelješca, čija je dijalekatska slika, iako na razdjelnici štokavskog i čakavskog narječja s potencijalima podrobnijega dijalektološkog uviranja, dugo bivala zaustavljena na oštrom jezično-geografskom određenju zapadnoga dijela poluotoka Pelješca kao čakavskoga područja, a njegovu istočnom dijelu pripisivala su se obilježja štokavskog narječja. M. Tomelić Ćurlin prepoznala je istraživački jaz o pitanju problemske jezične situacije na poluotoku Pelješcu, a time i važnost sustavnog bilježenja, opisivanja i analiziranja pojava u "peliškoj riči". Tematikom se jezičnih specifičnosti peljeških govora Tomelić Ćurlin kontinuirano bavi gotovo desetljeće i pol, stoga ova monografija predstavlja dogradnju, odnosno nastavak njezina istraživanja obuhvaćenog u doktorskoj disertaciji u kojoj je obrađivala fonološka i oblikotvorna obilježja peljeških govora s usmjerenjem na središnji dio poluotoka Pelješca, točnije govore mjesta Kuna, Pijavičino i Potomje, a govori mjesta Brijesta, Kućište i Ston obrađeni su manjoj mjeri. U ovoj monografiji navedenom se korpusu pridružuju govori četiriju mjesta, Donja Vrućica, Janjina, Lovište i Putniković, stoga ona nastaje kao rezultat dugogodišnjega terenskog istraživanja od 2005. do 2018. godine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus