Pregled bibliografske jedinice broj: 1155486
Mentalno zdravlje populacije tijekom pandemije COVID-19
Mentalno zdravlje populacije tijekom pandemije COVID-19 // Međunarodni tečaj prve kategorije - 12. stručno edukacijski skup Štamparovi dani - knjiga sažetaka / Matković, Andro (ur.).
Požega: Udruga narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, 2020. str. 20-21 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1155486 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mentalno zdravlje populacije tijekom pandemije COVID-19
(Mental health of the population during the COVID-19 pandemic)
Autori
Miškulin, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Međunarodni tečaj prve kategorije - 12. stručno edukacijski skup Štamparovi dani - knjiga sažetaka
/ Matković, Andro - Požega : Udruga narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, 2020, 20-21
Skup
Međunarodni tečaj prve kategorije - 12. stručno edukacijski skup Štamparovi dani
Mjesto i datum
Pleternica, Hrvatska, 03.12.2020. - 06.12.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
pandemija COVID-19 ; mentalno zdravlje ; prevencija
(COVID-19 pandemics ; mental health ; prevention)
Sažetak
Aktualna pandemija COVID-19 u potpunosti je izmijenila svijet u kojem živimo. Veliki broj zemalja susreće se s ogromnim brojevima oboljelih koji zahtijevaju bolničko liječenje, često u jedinicama intenzivnog liječenja koje postaju pretijesne za sve one bolesnike kojima je ovakav oblik liječenja nužan. Istodobno, stroge mjere prevencije širenja virusa, uz zatvaranje škola te obustavu svih neesencijalnih proizvodnih i tržišnih aktivnosti ozbiljno utječu na svakodnevni život i rad ljudi te ugrožavaju gospodarski opstanak pojedinih zemalja. Bez obzira uspijevaju li opisane mjere kontrolirati širenje pandemije, proširenje zaraze i zaključavanje društvenih djelatnosti neizbježno imaju psihološke učinke. Ti učinci mogu predstavljati stanje mentalnog zdravlja osoba oboljelih od COVID-19 infekcije ali i biti povezane s mjerama prevencije i socioekonomskim utjecajima pandemije na opću populaciju. Slijedom navedenog, ciljevi ovog predavanja su: opisati moguće posljedice različitih pandemija i epidemija na mentalno zdravlje populacije ; prikazati do sada zabilježene utjecaje pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje opće populacije pojedinih zemalja kao i mentalno zdravlje zdravstvenih radnika te navesti i pojasniti pojedine intervencije usmjerene ka očuvanju i unaprjeđenju mentalnog zdravlja tijekom pandemije. Pandemije i epidemije zaraznih bolesti su oduvijek bili sastavni dio ljudske povijesti te smo samo u posljednjih stotinjak godina svjedočili nekoliko njih kao što su: Španjolska gripa (1918.-1920.) ; Azijska gripa (1956.-1957.) ; SARS (2002.-2003.) ; ptičja gripa (2005.) ; svinjska gripa (2009.) ; MERS (2012.) i Ebola (2013.-2014.). Tijekom svih njih zabilježeni su utjecaji na mentalno zdravlje populacije koji su uključivali: neprilagođenost ponašanja, emocionalni distres i obrambeni stav, anksioznost, strah, frustracije, usamljenost, bijes, dosadu, depresiju, simptome stresa, izbjegavanje socijalnih kontakata i povlačenje u sebe. Posebno zanimljiv sindrom uočen tijekom modernih pandemija je tzv. „headline stress disorder“ stresni poremećaj uzrokovan medijskim izvještajima o pandemiji karakteriziran povišenim emocionalnim odgovorom, stresom i anksioznošću izazvanim beskrajnim medijskim izvještavanjem o pandemiji koji uz to često uključuje i tjelesne simptome poput primjerice lupanja srca. Preventivne restriktivne mjere kao što su karantena, izolacija i socijalno distanciranje imaju snažan utjecaj na psihološku dobrobit ljudi kao i na emotivne reakcije ljudi na samu pandemiju. Negativni psihološki učinci koji se spominju uključivali su simptome posttraumatskog stresa, zbunjenost i bijes. Do sada provedena istraživanja utjecaja COVID-19 infekcije na mentalno zdravlje populacije potvrdila su utjecaje uočene u nekim prijašnjim pandemijama kao što su anksioznost, depresija, stres, nesanica, ogorčenost, zabrinutost za vlastito zdravlje i zdravlje obitelji, životno nezadovoljstvo, fobije, izbjegavanje, posttraumatski stresni poremećaj kao i narušeno socijalno funkcioniranje te ponovno naglasila posebno ranjive populacijske podskupine u smislu utjecaja na mentalno zdravlje, koje uključuju: starije osobe, djecu, zdravstvene radnike, trudnice, osobe s već postojećim mentalnim bolestima, strane radnike i studente. Imajući sve navedeno na umu, jasno je kako se uza sve napore na različitim razinama, da se suzbije aktualna pandemija, mora istovremeno misliti i o intervencijama za očuvanje mentalnog zdravlja opće populacije i svih posebno ranjivih podskupina unutar nje. Samo ovakav pristup olakšat će funkcioniranje društava u postpandemijskom razdoblju koje će zasigurno također biti bremenito brojnim izazovima zbog čega je očuvanje mentalnog zdravlja populacije iznimno značajno.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
