Naslov
Ispitivanje utjecaja kadmija na profil glukozinolata u klicama Lepidium sativum L.
(Influence of cadmium on glucosinolate profile in Lepidium sativum L. sprouts)

Autori
Radelj, Matea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Kemijsko-tehnološki fakultet

Mjesto
Split

Datum
29.10

Godina
2021

Stranica
50

Mentor
Blažević, Ivica ; Mužek, Mario Nikola

Neposredni voditelj
Đulović, Azra

Ključne riječi
Glukozinolati ; Lepidium sativum L. ; hiperakumulator ; kadmij ; UHPLC-DAD-MS/MS ; glukotropeolin ; 4-metoksiglukobrasicin ; atomski apsorpcijski spektrometar
(Glucosinolates ; Lepidium sativum L. ; hyperaccumulator ; cadmium ; UHPLC-DAD-MS/MS ; glucotropeolin ; 4-methoxyglucobrasicin ; atomic absorption spectroscopy)

Sažetak
Glukozinolati su sekundarni metabolti koji se sintetiziraju iz aminokiselina. Idetificirani su u preko 16 biljnih porodica, a najznačajnija je porodica Brassicaceae u koju se ubraja biljka Lepidium sativum L. Glukozinolati su kemijski i biološki neaktivni spojevi te im je zajedničko da su po kemijskj strukturi β-tioglukozidni-N-hidroksisulfatis s varijabilnim bočnim lancem. Kres salata (Lepidium sativum L) je jednogodišnja kultura koja sadrži mnoge ljekovite tvari, ali je u ljudskoj prehrani slabo rasprostranjena. Navodi se da je kres salata dobar hiperakumulator teških metala. Biljke nemaju potrebu za kadmijem i uglavnom ne podnose koncentracije veće od 1 ppm, no navedena biljka može akumulirati kadmij u tkivima i tolerirati koncentraciju do 100 ppm. U ovom radu opisan je uzgoj biljke Lepidium sativum L. koji je zalijevan s otopinama kadmija različitih koncentracija od 1 do 50 ppm. Razvoj klica praćen je tijekom 7 dana i jedino pri koncentraciji od 50 ppm došlo je do propadanja biljke. Izolacija glukozinolata se vršila ekstrakcijum uz pomoć 70%-tnog metanola uz desulfataciju, dok se analiza vršila vezanom tehnikom UHPLC-DAD-MS/MS. Izolirani i analizirani su sljedeći glukozinolati: glukotropeolin koji se nalazi u svim uzorcima i 4-metoksiglukobrasicin koji nije pronađen u sjemenu. Sadržaj glukozinolata, s obzirom da su se uzorci zalijevali otopinama kadmija različitih koncentracija, nije se značajno mijenjao. U radu je također opisana priprema biljnog materijala za analizu atomskom apsorpcijskom spektroskopijom. Uzorak Cd 25 ppm uspio je upiti najviše kadmija, dok uzorak Cd 1 ppm je upio najmanje, što je i očekivano s obzirom na koncetracije otopina kadmija. Na temelju dobivenih rezultata izvodi se zaključak da li se biljka Lepidium sativum L. može koristiti kao hiperakumulator kadmija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija, Kemijsko inženjerstvo

POVEZANOST RADA