Pregled bibliografske jedinice broj: 1155189
Tvar i prikaz arhitektonskog djela u doba prevrata: slike hrvatskih spomenika nakon 1945
Tvar i prikaz arhitektonskog djela u doba prevrata: slike hrvatskih spomenika nakon 1945 // Materijalnost umjetničkog djela: Zbornik radova znanstvenog skupa 'Dani Cvita Fiskovića' održanog 2018. godine / Marković, Predrag (ur.).
Zagreb: FF Press, 2021. str. 151-165 doi:10.17234/9789531759595
CROSBI ID: 1155189 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tvar i prikaz arhitektonskog djela u doba prevrata: slike hrvatskih spomenika nakon 1945
(Matter and Representation of Architecture in the Age of Revolution: Images of Croatian Monuments after 1945)
Autori
Špikić, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Materijalnost umjetničkog djela: Zbornik radova znanstvenog skupa 'Dani Cvita Fiskovića' održanog 2018. godine
Urednik/ci
Marković, Predrag
Izdavač
FF Press
Grad
Zagreb
Godina
2021
Raspon stranica
151-165
ISBN
978-953-175-959-5
Ključne riječi
rekonstruiranje, obnova, konzerviranje, tvar, prikaz, Cesare Brandi
(reconstruction, renewal, conservation, matter, image, Cesare Brandi)
Sažetak
U članku se raspravlja o odnosu konzervatorskih principa i političkih zahtjeva u očuvanju ili preobrazbi tvari i prikaza hrvatskih spomenika u prvim godinama Narodne Republike Hrvatske. S jedne su strane profesionalni obziri, razvijani od početka 19. do sredine 20. stoljeća ; s druge su traženja novog komunističkog poretka, koji je započeo korjenitu reviziju dotadašnjih osnova kulturnog pamćenja. U tekstu se raspravlja o profesionalnim odjecima u konzervatorskoj i povijesnoumjetničkoj zajednici Hrvatske drugoga poraća, odnosno o suočavanju s ruševinama dotad koloniziranih gradova i adoptiranom ideologijom sovjetskog (inter)nacionalizma koja je prilagođena izgradnji južnoslavenskog identiteta pod krilaticom Bratstva i jedinstva. Raspravlja se i o statusu tvari spomenika kao nositeljice prikaza svladanih i izgnanih političkih i kulturnih sustava, naročito nakon ratnih razaranja i poratnog egzodusa neslavenskih zajednica. Brak konzervatorskog djelovanja i politike nije iznalazak sredine 20. stoljeća, no traumatični opseg razaranja, izvoz boljševičkog (odnosno staljinističkog) društvenog prevrata i podjela Starog kontinenta imali su dubinske posljedice u načinu sagledavanja prošlosti i tretiranju njenih necjelovitih tvarnih relikata spomenika i ambijenata poput Poreča, Rijeke, Senja, Osora, Zadra, Šibenika i Splita. U tekstu se govori o tim „dijalektičkim“ odnosima i problematici dosega društvene katarze pomoću pročišćenih slika povijesti zadiranjem u formu spomenika djelom namještenika konzervatorskih zavoda u Splitu, Rijeci i Zagrebu, stavljajući pritom riječi i djela hrvatskih stručnjaka u europski kontekst.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti
