Naslov
„Postea vero quam Tyrannio mihi libros disposuit, mens addita videtur meis aedibus (Cicero, Ad Atticum IV, 8)“ Knjižnica zadarskog učenjaka Šimuna Ljubavca i kultura čitanja u Dalmaciji 17. stoljeća
(„Postea vero quam Tyrannio mihi libros disposuit, mens addita videtur meis aedibus (Cicero, Ad Atticum IV, 8)“ The Library of Zaratin Scholar Šimun Ljubavac and the Reading CUlture in Seventeenth Century Dalmatia)

Autori
Novosel, Filip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
VI. kongres hrvatskih povjesničara: kultura

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 29.09.2021. - 01.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
17. stoljeće, Mletačka Republika, Dalmacija, Zadar, Šimun Ljubavac, privatne knjižnice, knjige
(Seventeenth Century, The Republic of Venice, Dalmatia, Zadar, Šimun Ljubavac, private libraries, books)

Sažetak
Mletačka Provincija Dalmacija i Albanija u određenoj je mjeri svakako pripadala perifernim dijelovima Europe. Permanentno nesiguran pogranični prostor dodatno uzdrman čestim eskalacijama ratnih sukoba između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva vođenih na njezinom uskom obalnom teritoriju, ali i općenita stagnacija i marginalizacija Sredozemlja u političkom i ekonomskom smislu tijekom 17. stoljeća, negativno su utjecali na generalno stanje Provincije. Međutim, i u ovako za gospodarstvo i demografiju teškim okolnostima, društvene prilike, pogotvo u urbanim središtima, imale su svoju dinamiku koja je uspijevala odolijevati ekonomskim krizama i ratovima. Stanovništvo je dakle, unatoč prilično nepovoljnim okolnostima, na svakodnevnoj razini prakticiralo i nastojalo razvijati društveni i kulturni život. Na temelju prethodne trvrdnje, glavna je namjera ovog izlaganja kroz specifičan aspekt konzumiranja kulture prikazati upravo kako je kulturni život u gradu Zadru kao centru Provincije Dalmacije i Albanije funkcionirao sredinom 17. stoljeća u vrijeme dugotrajnog i za obje zaraćene strane – Mletačku Republiku i Osmansko Carstvo, iscrpljujućeg Kandijskog rata (1645.–1669.). Naime, na temelju čitalačkih navika jednog od najistaknutijih zadarskih stanovnika, imućnog gradskog plemića i učenjaka Šimuna Ljubavca (1608.–1663.), pokušat će se prikazati intelektualne preokupacije društvenih elita na prostoru istočnog Jadrana. Pravnik, povjesničar i uopće aktivni pripadnik respublica literaria, Ljubavac je sastavio inventar, danas čuvan u Državnom arhivu u Zadru, u kojem je popisana njegova osobna knjižnica s četristotinjak naslova iz najrazličitijih područja znanosti i umjetnosti onoga vremena, od antičkih do suvremenih autora. Iako su ovakvi popisi rijetki te materijal za detaljniju komparativnu analizu nedostaje, Ljubavac će poslužiti kao paradigma po kojoj bi se mogao iščitati slojevit profil jedne obrazovane osobe s istočnojadranske obale. Konkretnije, analizom ovog impozantnog popisa nastojat će se pokazati što je točno jedan dalmatinski intelektualac čitao. Time će se otkriti ne samo čime je nadograđivao svoje profesionalne vještine ili upopunjavao slobodno vrijeme nego i kako je izgrađivao šira razmišljanja i stavove koje je iznosio ili branio jednako u relativno ograničenim pismenim krugovima kao i u onim mnogo rasprostranjenijim nepismenim. Ujedno, naslovi koje je Ljubavac imao na raspolaganju svakako će pokazati i u kojoj su mjeri dalmatinski intelektualci bili u mogućnosti pratiti onovremene generalne trendove na području znanosti i umjetnosti. Konačno, rezultati ovog istraživanja trebali bi pomoći i u definiranju pozicije istočnojadranskog prostora na relaciji općih kulturnih središta i periferija onovremenog Sredozemlja i Europe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA