Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1155084

Gulikože, buntovnici i pogibeljni aktivisti. Počeci radničkog organiziranja na području Broda na Savi (1873. – 1914.)


Pejić, Luka
Gulikože, buntovnici i pogibeljni aktivisti. Počeci radničkog organiziranja na području Broda na Savi (1873. – 1914.) // Od buntovnika do turista, sportaša i pjesnika. Svakodnevica radnika tvornice „Đuro Đaković” u kasnom socijalizmu
Slavonski Brod, Hrvatska, 2021. str. 13-14 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)


CROSBI ID: 1155084 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Gulikože, buntovnici i pogibeljni aktivisti. Počeci radničkog organiziranja na području Broda na Savi (1873. – 1914.)
(Bloodsuckers, Rebels and Perilous Activists. The Beginnings of Labor Organization in the Area of Brod na Savi (1873 - 1914))

Autori
Pejić, Luka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Od buntovnika do turista, sportaša i pjesnika. Svakodnevica radnika tvornice „Đuro Đaković” u kasnom socijalizmu / - , 2021, 13-14

Skup
Znanstveno-stručni kolokvij »Od buntovnika do turista, sportaša i pjesnika. Svakodnevica radnika tvornice „Đuro Đaković” u kasnom socijalizmu« s izložbom »Radnici tvornice „Đuro Đaković” kroz objektiv Toše Dabca«

Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 29.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Brod na Savi, radnički pokret, 19. stoljeće
(Brod na Savi, labor movement, nineteenth century)

Sažetak
Kao i u ostatku pretežno agrarne Slavonije, nešto izraženija industrijalizacija na području Broda na Savi i okolice započela je relativno kasno, na izmaku 19. stoljeća. Naime, od 1870-ih ondje se otvaraju poduzeća poput ciglane, pivovare, pecare, te parnog mlina i pilane. Dakako, na daljnji razvoj grada uvelike je utjecala i izgradnja željezničke pruge 1878. godine koja ga je povezala s Vinkovcima i Daljem. Kao vrlo važan tranzitni grad na magistrali između Zagreba i Zemuna, Brod na Savi počeo je privlačiti radnu snagu iz pasivnih krajeva poput Like i Gorskog kotara. Uz sve to, u posljednja tri desetljeća 19. stoljeća grad je doživio određeni demografski rast, povećavši svoju populaciju početkom 1870-ih s nešto više od tri tisuće stanovnika na njih šest i pol tisuća u prvim godinama 20. stoljeća. U okolnostima dinamičnih migracija, industrijalizacije te posljedične promjene postojećih društvenih i ekonomskih odnosa, sve brojnije brodsko radništvo nastojalo je artikulirati svoje zahtjeve te izboriti, prije svega, bolja primanja i reducirano radno vrijeme. Pritom, njihove su ideološke pozicije varirale od utopijskog socijalizma i komunizma do anarhizma i socijaldemokracije. U tom pogledu, zamisli o formiranju organizacija usmjerenih prema uzajamnoj radničkoj pomoći u slučaju bolesti ili ozljede na radu nastale su već početkom 1870- ih. Ovakva gibanja nisu mogla proći nezapaženo stoga je, primjerice, 1880. godine Zemaljska vlada obaviještena da je jedan brodski urar član „budimpeštanskog socijaldemokratskog udruženja“ te da je isti u kontaktu s Marxovim bliskim suradnikom, Mađarom Leóm Frankelom. Takve su dojave gotovo u pravilu rezultirale uspaničenom reakcijom represivnih organa Banske Hrvatske, odnosno opsežnim policijskim istragama, uhićenjima i suđenjima. Iako su međunarodno organizirani radnici sve glasnije isticali zahtjeve o osmosatnom radnom danu, neki su Brođani 1890-ih dnevno radili i do 17 sati, poput mjesnih opančara. Nadalje, zahvaljujući agitaciji Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije radikalizirano je i nezadovoljno seljaštvo u mjestima brodskog kotara. Miloš Krpan, učitelj i svojevrsni pučki tribun koji je kapitaliste u svojim člancima opisivao kao „gulikože“ i „socijaloždere“, tada se nametnuo kao jedan od najvažnijih aktivista na brodskom i širem slavonskom području. Desetak godina kasnije, tijekom velikih radničkih štrajkova u Brodu na Savi 1906. i 1907., ponovno je bio jedna od vodećih figura među buntovnim radnicima. Bez obzira na sve odvažnije javne istupe, brodsko radništvo do početka Prvog svjetskog rada uglavnom je živjelo u oskudici, hraneći se loše, jedva preživljavajući izdvajajući pozamašne iznose za visoke stanarine te radeći u klaustrofobičnim, sparnim i vlažnim prostorijama. Samim time, aktivističke inicijative usmjerene prema poboljšanju radnih i životnih uvjeta nastavile su je javljati i u međuratnom razdoblju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek

Profili:

Avatar Url Luka Pejić (autor)


Citiraj ovu publikaciju:

Pejić, Luka
Gulikože, buntovnici i pogibeljni aktivisti. Počeci radničkog organiziranja na području Broda na Savi (1873. – 1914.) // Od buntovnika do turista, sportaša i pjesnika. Svakodnevica radnika tvornice „Đuro Đaković” u kasnom socijalizmu
Slavonski Brod, Hrvatska, 2021. str. 13-14 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
Pejić, L. (2021) Gulikože, buntovnici i pogibeljni aktivisti. Počeci radničkog organiziranja na području Broda na Savi (1873. – 1914.). U: Od buntovnika do turista, sportaša i pjesnika. Svakodnevica radnika tvornice „Đuro Đaković” u kasnom socijalizmu.
@article{article, author = {Peji\'{c}, Luka}, year = {2021}, pages = {13-14}, keywords = {Brod na Savi, radni\v{c}ki pokret, 19. stolje\'{c}e}, title = {Guliko\v{z}e, buntovnici i pogibeljni aktivisti. Po\v{c}eci radni\v{c}kog organiziranja na podru\v{c}ju Broda na Savi (1873. – 1914.)}, keyword = {Brod na Savi, radni\v{c}ki pokret, 19. stolje\'{c}e}, publisherplace = {Slavonski Brod, Hrvatska} }
@article{article, author = {Peji\'{c}, Luka}, year = {2021}, pages = {13-14}, keywords = {Brod na Savi, labor movement, nineteenth century}, title = {Bloodsuckers, Rebels and Perilous Activists. The Beginnings of Labor Organization in the Area of Brod na Savi (1873 - 1914)}, keyword = {Brod na Savi, labor movement, nineteenth century}, publisherplace = {Slavonski Brod, Hrvatska} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font