Naslov
ZNAČAJKE EKG-A U ODNOSU NA ARTERIJSKI KRVNI TLAK I INDEKS TJELESNE MASE U ADOLESCENATA
(ELECTROCARDIOGRAPHIC PARAMETERS IN RELATION TO ARTERIAL BLOOD PRESSURE AND BODY MASS INDEX IN ADOLESCENTS)

Autori
Škrabić, Roko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
15.07

Godina
2019

Stranica
62

Mentor
Božić, Joško

Ključne riječi
Elektrokardiografija, Arterijski tlak, Indeks tjelesne mase, Adolescent
(Electrocardiography, Arterial Pressure, Body Mass Index, Adolescent)

Sažetak
Cilj istraživanja: Svrha ovog istraživanja bila je proučiti utjecaj indeksa tjelesne mase i arterijskog krvnog tlaka na elektrokardiografske značajke u adolescenata. Materijali i metode: Ovo presječno istraživanje koristilo je podatke CLASS- a, studije koja je u periodu od 1. siječnja do 24. ožujka 2015. godine obuhvatila 1830 učenika završnih razreda 26 hrvatskih srednjih škola. U istraživanje je uključeno ukupno 1688 učenika (777 muških i 911 ženskih) čija je srednja dob bila 18, 9±0, 5 godina. Svi ispitanici bili su podvrgnuti mjerenjima antropometrijskih obilježja napravljenima u skladu s NHANES (2007) smjernicama, te mjerenju arterijskog krvnog tlaka (AT) prema smjernicama ESH/ESC (2003). Svim ispitanicima je snimljen standardni 12-odvodni elektrokardiogram (EKG) te izračunat indeks tjelesne mase (ITM). Rezultati: Postoji statistički značajan neovisan učinak ITM-a i AT-a na puls (F=2, 85, parcijalni η²=0, 01, P=0, 036 za ITM ; F=5, 22, parcijalni η²=0, 01, P=0, 005 za AT) i RR-interval (F=3, 16, parcijalni η²=0, 01, P=0, 024 za ITM ; F=5, 61, parcijalni η²=0, 01, P=0, 004 za AT) koji nije pod utjecajem međusobne interakcije navedenih varijabli. Nadalje, ITM ima statistički značajan učinak na P-os (F=3, 46, parcijalni η²=0, 01, P=0, 016) i T-os (F=8, 38, parcijalni η²=0, 01, P<0, 001) koji nije pod utjecajem AT-a. Također, AT ima statistički značajan učinak na trajanje QRS-a (F=3, 41, parcijalni η²=0, 00, P=0, 033) i QTc (F=4, 49, parcijalni η²=0, 01, P=0, 011) intervala koji je neovisan o ITM-u. Zaključno, ITM i AT imaju statistički značajan neovisan učinak na QRS-os (F=14, 70, parcijalni η²=0, 03, P<0, 001 za ITM ; F=6, 03, parcijalni η²=0, 01, P=0, 002 za AT), a međusobna interakcija navedenih varijabli utječe na krajnji učinak na QRS-os (F=2, 18, parcijalni η²=0, 01, P=0, 042). Zaključci: ITM i AT ostvaruju važne učinke na značajke EKG-a. Naime, ITM i AT imaju neovisan učinak na srčanu frekvenciju, RR-interval i QRS- os, uz tendenciju porasta srčane frekvencije, skraćenja RR-intervala i pomaka QRS osi prema lijevo s porastom ITM-a i AT-a. Učinak ITM-a i AT- a na QRS-os je pod utjecajem međusobne interakcije obje varijable tako da je najizraženiji u pothranjenih i pretilih ispitanika. Također, AT ima neovisan učinak na trajanje QRS kompleksa i QTc intervala, uz tendenciju produljenja trajanja obje varijable s porastom AT-a.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA