Pregled bibliografske jedinice broj: 1154915
ART TERAPIJA – TEORIJSKE POSTAVKE, RAZVOJ I KLINIČKA PRIMJENA
ART TERAPIJA – TEORIJSKE POSTAVKE, RAZVOJ I KLINIČKA PRIMJENA // Socijalna psihijatrija, 42 (2014), 3; 190-198 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1154915 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ART TERAPIJA – TEORIJSKE POSTAVKE, RAZVOJ I KLINIČKA PRIMJENA
(ART THERAPY - THEORY, DEVELOPMENT AND CLINICAL USE)
Autori
Ivanović, Nada ; Barun, Ivan ; Jovanović, Nikolina
Izvornik
Socijalna psihijatrija (0303-7908) 42
(2014), 3;
190-198
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
art terapija, psihodinamski pristup, vizualno, verbalno, psihijatrija
(art therapy, psychodynamic approach, visual, verbal, psychiatry)
Sažetak
Svrha ovoga članka je dati uvod i pregled profesije art terapije koja je još uvijek slabo prisutna u Hrvatskoj iako se u svijetu sistematski primjenjuje već više od pola stoljeća. Art terapija je oblik psihoterapije koji primjenjuje stvaralački likovni proces (crtanje, slikanje i modeliranje u najširem značenju riječi) kao sredstvo izražavanja i komunikacije. Teorijska osnova je psihodinamska, počiva na fenomenima kao što su transfer, sadržanost, prijelazni objekt, igra. Jung je stvorio privlačan teorijski model za mnoge art terapeute, jer je cilj terapije vidio u oslobađanju kreativnih snaga koje postaju katalizator promjene. Jedna od pionirki art terapije, Margaret Naumburg, prepoznala je da čovjekove osnovne misli i osjećaji koji dolaze iz nesvjesnog i predsvjesnog, puno prije nalaze svoj izraz u slikama nego u riječima. Zato što se dotiče pre-verbalnih osjećaja, likovno izražavanje može prije dovesti do razrješenja konflikta nego verbalno izražavanje. Art terapija se može provoditi individualno i grupno, ovisno o potrebama pacijenta. Ona nije rekreacijska aktivnost ili nastava likovne umjetnosti, premda seanse mogu pacijentu pružiti užitak. Za pohađanje art terapijskih seansi nije potrebno prethodno iskustvo, a pacijenti koji se uključuju mogu imati emocionalne, bihevioralne ili psihičke smetnje, poteškoće s učenjem ili fizički nedostatak, ozljede mozga ili druge neurološke bolesti, te somatske bolesti koje umanjuju kvalitetu života. U članku donosimo i pregled literature i najnovijih istraživanja o kliničkoj primjeni art terapije u shizofreniji, ovisnostima, demenciji, poremećajima hranjenja, graničnom (borderline) poremećaju osobnosti, te u stanjima suicidalnih i homicidalnih impulsa. Praksa art terapije, poput ostalih psihoterapija, zahtijeva edukaciju, visoku stručnost, zrelost i iskustvo terapeuta. Kako su u mnoge europske zemlje art terapiju donosili art terapeuti kvalificirani u Velikoj Britaniji, možda će i Hrvatska pratiti taj put, s trenutno tri hrvatske art terapeutkinje kvalificirane i registrirane u Velikoj Britaniji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus