Naslov
Augustin Kažotić u djelima hrvatskih srednjovjekovnih kroničara i povjesničara
(Augustin Kažotić in the works of Croatian medieval annalists and historians)

Autori
Matijević Sokol, Mirjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Ubi amor, ibi oculus – Augustin Kažotić. Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa

Urednik/ci
Gavrić, Anto

Izdavač
Hrvatska dominikanska provincija Navještenja Blažene Djevice Marije ; Dominikanska naklada Istina

Grad
Zagreb

Godina
2021

Raspon stranica
271-284

ISBN
978-953-6814-60-2

Ključne riječi
Augustin Kažotić, hrvatski srednjovjekovni kroničari, hrvatski srednjovjekovni povjesničari
(Augustin Kažotić, Croatian medieval annalists, Croatian medieval historians)

Sažetak
O blaženom Augustinu Kažotiću svjedoče raznolika povijesna vrela. Osim diplomatičkih dokumenata koje je izdavao sam kao zagrebački biskup ili su se njega ticali, do danas je ostalo sačuvano drugih i drukčijih zapisa, onih narativnog karaktera. Oni omogućuju da se rasvijetli životni put ovoga blaženika i zagrebačkog biskupa preko podataka koje donose i koji se mogu smatrati pouzdanima. No, postoje i oni zapisi koje treba kritički razmotriti. Neki su nastali iz pera suvremenika ili vrlo bliskih vremenu života blaženoga Augustina, a neki kasnije upotrebom ovih starijih zapisa ili nekom drugom ne uvijek pouzdanom tradicijom. Upravo je tema ovog članka razmotriti i evaluirati djela hrvatskih srednjovjekovnih kroničara i povjesničara koja pišu o Augustinu Kažotiću. Augustin Kažotić bio je rodom Trogiranin, iz ugledne obitelji. Podrijetlom iz južnih krajeva, ali na mjestu zagrebačkog biskupa, gdje se istaknuo svojom javnom djelatnošću, bio je u vidokrugu pozornosti najistaknutijih hrvatskih srednjovjekovnih kroničara i s juga i sa sjevera koji su se u svojim kronikama bavili crkvenim pitanjima, ali i drugim društvenim i političkim zbivanjima, bilo prošlim bilo suvremenima. Osvrnut ćemo se djelomice usputno i na neke strane zapise Augustinovih suvremenika, kao i na kasnije hrvatske kroničare i povjesničare koji iznose mnogo činjenica iz njegova života. Neke od njih su danas teško provjerljive, a neke su sasvim preuzete iz ranijih spisa te, zbog niza okolnosti, njihove tradicije pogrešno protumačene. Hrvatski kroničari, bilo srednjovjekovni suvremenici bilo oni kasniji, također su poznavali ulogu bl. Augustina Kažotića kako na crkvenom tako također na općem, širem planu. Tako braća dominikanci prvenstveno naglašavaju njegovu učenost, skromnost i svetost, a hrvatski kroničari i povjesničari daju mu važno mjesto i u drugim zbivanjima – njegov život i djelo bili su obilježeni promjenom dinastije i borbama hrvatskih velikaša neposredno vezanih uz ključna povijesna zbivanja – ali i njegov rodni Trogir, kao i Zagreb, mjesto biskupovanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Augustin Kažotić u djelima hrvatskih
srednjovjekovnih kroničara i povjesničara.
Prethodno referirano na: Colloque
international – Augustin Kažotić / Međunarodni
znanstveni skup – Augustin Kažotić / Convegno
internazionale – Agostino Casotti, Nadbiskupijski
pastoralni institut, Zagreb, 14. – 16. listopada
2011. Organizatori: Katedra za povijest
Sveučilišta u Fribourgu, Katedra crkvene povijesti
Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, Institut sv. Tome u Zagrebu i Institut
sv. Tome u Fribourgu, uz potporu Zagrebačke
nadbiskupije, Hrvatske dominikanske provincije,
Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu i Fonda za istraživanje Sveučilišta u
Fribourgu.
***
This article analyzes the medieval chronicles of
Miha Madiev from Split and Ivan Gorički, the
Archdeacon and Canon of Zagreb, contemporaries of
Blessed Augustin Kažotić, which bring important
data about the latter’s life. Even though these
chronicles were written by contemporaries, they
include minor biographical errors and some
ambiguities. Augustin Kažotić was transferred from
his post as the bishop of Zagreb to the post of
the bishop of Lucera, but both authors state that
Blessed Augustine was bishop of the city of
Nocera/Nucheria when he died. Ancient writers,
particularly those writing in Greek, referred to
Lucera as Λουκαρία/Λουκερία, but also as Νουκερία
Ἀπουλῶν/Νουκερία or Nucera/Nocera. This solves the
“mistake” in the chronicles of the thirteenth
century. Miha Madiev even records the wrong year
of Kažotić’s death. This error is ascribed to a
mistake by a scribe who copied the work of Miha
Madiev. Ivan Gorički also compiled the Statute of
the Zagreb Chapter, in which he depicted the work
of Augustin Kažotić as the Bishop of Zagreb.
Kažotić’s role in establishing the cathedral
school and in a number of other important reforms
he carried out can be inferred from the Statute.
In the chronicles of Kažotić’s con temporaries,
the sacredness of his life and the miracles that
happened through his intercession are particularly
emphasized. This article revises and corrects some
other erroneous and unclear allegations found
in younger authors (Pavao Pavlović, Ivan Tomko
Mrnavić) and tries to identify their genesis in
historiography. In doing so, the author emphasized
the role of Baltazar Adam Krčelić.

POVEZANOST RADA