Pregled bibliografske jedinice broj: 1154469
Tihi glasovi: dubrovačke slikarice u drugoj polovini 19. stoljeća i u prvoj polovini 20. stoljeća
Tihi glasovi: dubrovačke slikarice u drugoj polovini 19. stoljeća i u prvoj polovini 20. stoljeća // XVII: Dani Cvita Fiskovića : Žene u/o umjetnosti
Imotski, Hrvatska, 2021. (predavanje, domaća recenzija, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1154469 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tihi glasovi: dubrovačke slikarice u drugoj polovini
19. stoljeća i u prvoj polovini 20. stoljeća
(Silent voices: Dubrovnik female painters u 19 and 20
century)
Autori
Žaja Vrbica, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Izvornik
XVII: Dani Cvita Fiskovića : Žene u/o umjetnosti
/ - , 2021
ISBN
978-953-175-616-7
Skup
XVII: Dani Cvita Fiskovića, Žene u/o umjetnosti
Mjesto i datum
Imotski, Hrvatska, 28.10.2021. - 30.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Dubrovnik ; slikarice ; 19. i 20. stoljeće ; izložbe ; likovne kritike
(Dubrovnik ; female painters ; 19 and 20 century ; exhibitions ; art critics)
Sažetak
Tihi glasovi: dubrovačke slikarice u drugoj polovini 19. stoljeća i u prvoj polovini 20. stoljeća Prvi podaci o djelovanju modernih dubrovačkih slikarica pojavljuju se u lokalnom tisku krajem 19. stoljeća, a tijekom čitavog razmatranog razdoblja možemo pratiti aktivnosti brojnih slikarica. Pripadale su različitim umjetničkim orijentacijama tijekom tog perioda, pretežno konzervativnijih predznaka, dok je manji broj vezan uz suvremenije i avangardne likovne pravce. Jedan dio njih djeluje samostalno, no često participiraju u umjetničkim grupama poput Kluba likovnih umjetnica u kojem su čak četiri slikarice iz Dubrovnika. Izložbe slikarica rijetke su u tom razdoblju, obuhvaćaju tek 15% ukupnog broja izložbi, a od toga je u Dubrovniku organiziran vrlo mali broj njihovih samostalnih nastupa, od čega većina inicijativom slikarica u njihovim privatnim prostorima. Među slikaricama koje se javljaju u tom razdoblju spominju se i izložbe domaćih te bečkih i njemačkih slikarica, a vrlo često su te slikarice povezane, održavaju prijateljske kontakte, što ilustrira njihova korespondencija. Domaće umjetnice najčešće izlažu na skupnim izložbama gdje se predstavljaju i ručni radovi, propagirani kroz obrazovni sustav i društveno poticani, tradicionalnom ulogom žena orijentiranom na održavanje kuće i obitelji, te je ilustrativan komentar objavljen u lokalnom konzervativnom tjedniku Narodna svijest povodom Izložbe ručnih radova i slika Državne ženske građanske škole iz 1927. godine: „...koji u svakom slučaju ženskoj mnogo bolje pristaje nego na. pr. hazena.“
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti