Pregled bibliografske jedinice broj: 1154336
Karnevalizacija u Šegedinovu romanu Djeca božja
Karnevalizacija u Šegedinovu romanu Djeca božja // Mediteran kao identitetska odrednica ; jezik, književnost, kultura i novi mediji
Split, Hrvatska, 2021. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1154336 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Karnevalizacija u Šegedinovu romanu Djeca božja
(Carnivalization in Šegedin's novel Djeca božja)
Autori
Armanda Šundov, Lucijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Mediteran kao identitetska odrednica ; jezik, književnost, kultura i novi mediji
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 22.10.2021. - 23.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
groteskno ; karnevaleskno ; egzistencijalizam ; otočki teatar ; Djeca božja
(grottesque ; carnivalesque features ; existentialism ; insular theater ; The Children of God)
Sažetak
U radu se analiziraju ambivalentne scene mediteranskog otočkog teatra prosjačenja, groteske i lakrdije u Šegedinovu egzistencijalističkom romanu Djeca Božja. Naglašava se kako u većini tih prizora dominiraju ženski likovi kao što su Musinica, Čintra, Marcela i Burićeta koje svojim predstavama osporavaju vlast . Metodički se rad oslanja na teoriju karnevalizirane književnosti ruskog toeretičara Mihaila Bahtina onako kako ju on obrazlaže u djelima Problemi poetike Dostojevskog i Stvaralaštvo Franosa Rablea i narodna kultura srednjeg veka i renesanse. Iz Bahtinove terminologije izdvaja se pojam menipejske satire jer upravo taj oblik, karakterističan po potrebi za odgovorom na ključna filozofska pitanja, po izazivanju incidenata, po kršenju kodificiranog ponašanja i po grubom naturalizmu, odgovara postupcima koji se koriste u romanu Djeca božja. Smjehovna kultura u tom romanu postiže se i čestom upotrebom psovki i pogrdnih riječi koje pridonose stvaranju slobodne karnevalske atmosfere. Od motiva iz Rabelaisova djela analiziraju se slike tijela, jedenja, pijenja i spolnog života koje se realiziraju u hipertrofiziranom obliku. Posebno se ističu prizori u kojima muški likovi izražavaju gađenje nad dijelovima ženskog tijela. Estetika groteske u Djeci božjoj postiže se uz pomoć ironiziranja izobličene stvarnosti pogođene Prvim svjetskim ratom. Karnevaleskni elementi i estetika groteske podrivaju institucionalnu ideologiju u skladu s antimimetičkim egzistencijalističkim impulsom pa se zaključuje kako se radi o polifonijskom romanu koji sadrži društveno-kritičku komponentu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
