Pregled bibliografske jedinice broj: 1154317
Gotička pripovijest kao poseban (pod)žanr hrvatske fantastične književnosti
Gotička pripovijest kao poseban (pod)žanr hrvatske fantastične književnosti // Komparativna povijest hrvatske književnosti - Zbornik radova XIX. Vrsta ili žanr / Grgić, Kristina ; Glunčić-Bužančić, Vinka (ur.).
Split : Zagreb: Književni krug Split ; Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2017. str. 225-238
CROSBI ID: 1154317 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gotička pripovijest kao poseban (pod)žanr hrvatske
fantastične književnosti
(Gothic story as a distinct (sub)genre of Croatian
fantastic literature)
Autori
Armanda Šundov, Lucijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Komparativna povijest hrvatske književnosti - Zbornik radova XIX. Vrsta ili žanr
Urednik/ci
Grgić, Kristina ; Glunčić-Bužančić, Vinka
Izdavač
Književni krug Split ; Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Split : Zagreb
Godina
2017
Raspon stranica
225-238
ISBN
978-953-163-451-9
Ključne riječi
fantastična književnost ; gotička pripovijest ; Rikard Jorgovanić ; Goran tribuson ; jezovito ; figura vampira
(fantastic literature ; Gothic stories ; Rikard Jorgovanić ; Goran Tribuson ; uncanny ; the figure of a vampire)
Sažetak
Autorica u radu polazi od postavke da su gotički motivi u domaćoj teoriji o književnosti bili definirani pod mnogo širim pojmom fantastične književnosti što je dovodilo do nepreciznosti. U prvom dijelu rada daje se prikaz razvoja gotičke pripovijesti u svjetskoj književnosti. Gotička književnost definirana je kao (pod)žanr ili pravac koji se sredinom 18. st. javlja u engleskoj književnosti, ali i kao ciklički žanr koji se uvijek iznova javlja u različitim razdobljima i književnim vrstama. Takvu književnost obilježavaju tajanstvene pripovijesti o nepoznatom i strašnom u kojima je mjesto radnje samotno, vrijeme radnje često je smješteno u prošlost te se opisuje niz likova koji se nalaze u pogibelji što u čitatelja izaziva osjećaj ugodnog užas. U drugom dijelu rada autorica navodi primjere gotičkih pripovijesti u hrvatskoj književnosti kako bi pokazala da su i domaći autori koristili gotičke koncepte u subverzivne svrhe. Među brojnim motivima ističe se figura vampira kao višeznačna metafora koja se analizira u pripovijestima Rikarda Jorgovanića i Gorana Tribusona.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija