Pregled bibliografske jedinice broj: 1154285
Prakse prikupljanja i korištenja etnički osjetljivih podataka u Hrvatskoj
Prakse prikupljanja i korištenja etnički osjetljivih podataka u Hrvatskoj // Kulturna autonomija nacionalnih manjina u svetlu činjenica / Várady, Tibor ; Bašić, Goran ; Tatalović, Siniša (ur.).
Beograd: Institut Društvenih Nauka ; Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU), 2021. str. 222-242
CROSBI ID: 1154285 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prakse prikupljanja i korištenja etnički osjetljivih podataka u Hrvatskoj
(Practices of collecting and using ethnic sensitive data in Croatia)
Autori
Klempić Bogadi, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Kulturna autonomija nacionalnih manjina u svetlu činjenica
Urednik/ci
Várady, Tibor ; Bašić, Goran ; Tatalović, Siniša
Izdavač
Institut Društvenih Nauka ; Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU)
Grad
Beograd
Godina
2021
Raspon stranica
222-242
ISBN
978-86-7093-248-7
Ključne riječi
narodnost, vjera, materinski jezik, podaci, Hrvatska
(ethnicity, religion, mother tongue, data, Croatia)
Sažetak
Prikupljanja etnički osjetljivih podataka često je predmet međunarodnih rasprava. Postavlja se pitanje o prikladnosti prikupljanja ove vrste podataka s obzirom da su to vrlo osjetljiva pitanja kojima se zadire u privatnost osobe. Cilj je ovoga rada istražiti na koji način se u Hrvatskoj prikupljaju etnički osjetljivi podaci, njihova dostupnost i način korištenja. Kao etnički osjetljivi podaci razmatraju se podaci o narodnosti, vjeroispovijesti i materinskom jeziku. Obično se baš ove karakteristike navode kao bitne za definiranje etničkog identiteta. U radu se analizira način njihova prikupljanja u popisima stanovništva i vitalnoj statistici, te dostupnost i mogućnosti korištenja. Nakon Drugoga svjetskog rata pitanje o narodnosti je prisutno u svim popisima stanovništva, a o materinskom jeziku u svim popisima od 1953. godine. Pitanje o vjeri je postavljeno u popisu 1953, te u popisima 1991, 2001. i 2011. godine. Analiza podataka o vitalnim događajima je pokazala da se prikupljaju podaci o narodnosti i vjeri, ali ne i o materinskom jeziku. Kod korisnika službene statistike u Hrvatskoj postoji veliki interes za etnički osjetljive podatke, te će se oni i dalje prikupljati. I u Popisu 2021. godine predviđena su pitanja o narodnosti, vjeri i materinskom jeziku. U posljednjih 20-ak godina primjetne su sve veće restrikcije u dostupnosti etničkih podataka. Prikupljanje i postojanje ovih podataka bitno je za oblikovanje javnih politika i ostvarivanje prava nacionalnih manjina, međutim iznimno je važno da se kod njihovog prikupljaju, čuvanja i korištenja poštuju najviši međunarodni standardi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija, Geografija
