Pregled bibliografske jedinice broj: 1154284
Pogled na mediteransku tunu kroz prizmu kulturne animalistike
Pogled na mediteransku tunu kroz prizmu kulturne animalistike // Simpozij - XIV. MEDITERANSKI KORIJENI FILOZOFIJE
Split: Hrvatsko filozofsko društvo ; Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 2020. str. 26-27 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1154284 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pogled na mediteransku tunu kroz prizmu kulturne
animalistike
(A View on the Mediterranean Tuna through the Prism
of Cultural Zoology)
Autori
Ćurko, Bruno
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Simpozij - XIV. MEDITERANSKI KORIJENI FILOZOFIJE
/ - Split : Hrvatsko filozofsko društvo ; Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 2020, 26-27
Skup
Međunarodni simpozij XIV. Mediteranski korijeni filozofije
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 02.09.2020. - 03.09.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
tuna, kulturna animalistika, Nikola Visković,
(tuna, cultural animalistics, Nikola Visković,)
Sažetak
Profesor Nikola Visković, tvorac koncepta kulturne animalistike, istu definira kao »prikaz mnogostranih i mnogoznačnih relacija životinja – čovjek u jedinstvenoj povijesti života na Zemlji«. Iz same je definicije vidljivo kako je kulturna animalistika neiscrpno vrelo istraživanja odnosa čovjeka prema drugim, ne-ljudskim životinjama. Jedna od mnogobrojnih tema je i odnos ljudi na Mediteranu prema tuni (Thunnus). Naši mediteranski preci iz kamenog doba slikali su tunu po zidovima sicilijanskih špilja. Stari Grci molili su se Posejdonu, bogu mora, da tuna koja se tek ulovila u mrežu ne pobjegne dok se mreža ne izvuče na kopno ili brod. Tuna je zbog količine svoje krvi bila idealna žrtva Posejdonu. Festivali posvećeni Posejdonu započinjali bi žrtvovanjem tune. Grci su tunu smatrali svemoćnom ribom. Naziv ‘tuna’ dolazi od grčkog thunnos u značenju »odskočiti« ili »žuriti«, pa je očito kako je od početka povijesti tuna bila poznata kao izuzetno brza riba. Usoljenu tunu »osmislili« su Feničani, a usavršili Rimljani. Aristotel je raspravljao o tunama u svojim knjigama o životinja, a tvrdio je kako je tuna mnogo ukusnija kad je se jede u jesen nego u ljeto. Sve do današnjih dana i masovnog uzgoja i masovne eksploatacije tune, ta je riba usko povezana s ljudima koji naseljavaju otoke i obale Mediterana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Projekti:
VLASTITA-SREDSTVA-FFST-INST-2020-4 - Bioetički aspekti razumijevanja životinja u kulturi - kulturna animalistika (Ćurko, Bruno, VLASTITA-SREDSTVA - Institucionalni projekt) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet u Splitu
Profili:
Bruno Ćurko
(autor)