Pregled bibliografske jedinice broj: 1153846
Kultura i (re)konstrukcija nacije – poticaji iz suvremene hrvatske povijesti
Kultura i (re)konstrukcija nacije – poticaji iz suvremene hrvatske povijesti // VI. kongres hrvatskih povjesničara: Kultura / Agičić, Damir ; Galović, Tomislav (ur.).
Zagreb: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti ; Zagreb Društvo za hrvatsku povjesnicu ; Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2021. str. 45-46 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1153846 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kultura i (re)konstrukcija nacije – poticaji iz
suvremene hrvatske povijesti
(Culture and (re) construction of the nation -
stimuli from contemporary Croatian history)
Autori
Badurina, Marino
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
VI. kongres hrvatskih povjesničara: Kultura
/ Agičić, Damir ; Galović, Tomislav - Zagreb : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti ; Zagreb Društvo za hrvatsku povjesnicu ; Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2021, 45-46
ISBN
978-953-57296-2-4
Skup
VI. kongres hrvatskih povjesničara ''Kultura''
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 29.09.2021. - 02.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
kultura ; nacija ; hrvatska povijest
(culture ; nation ; Croatian history)
Sažetak
Kroz geertzijansku antropološku interpretaciju kulture, prije svega ideologije kao kulturalnog sistema i politike značenja (politics of meaning), posljedično se želi osvijestiti pozicija suvremenog hrvatskog nacionalizma (prije svega od 1990-ih do danas), koji se manifestira kao nadmetanje kulturnih koncepcija u uvjetima socijalne usloženosti koja je danas, nakon iscrpljenosti okupljajuće ratne paradigme, aktualnija nego ikada. Pokušava se detektirati koje su dominantne snage koje žele nametnuti vlastito sociokulturno posredovanje i razumijevanje složenih društvenih interakcija i aktivnosti, te kako se, samo naizgled paradoksalno, na polju simbolične borbe formiranje eksperimentalnog „mi“ vrši ponajviše od strane onih koji se pozivaju na konzerviranje nacionalnih tradicija, vrijednosti i kontinuitet s prošlošću. Pritom, u fokusu će biti elementi diskurzivne prakse, metafore, retorički obrati koji su gradivno tkivo nacionalnih ideologija i koji kao takvi predstavljaju sredstva širokog procesa kolektivnog redefiniranja. Polazi se pritom od premise kako u relativno novim državama, kakva je i Hrvatska, vrijeme ideologija, unatoč svoj nadideološkoj deklarativnosti, ne samo da nije gotovo, nego borbe na tom planu tek predstoje.
Izvorni jezik
Hrvatski
