Naslov
PREVALENCIJA POREMEĆAJA SPAVANJA I OPSTRUKCIJSKE APNEJE TIJEKOM SPAVANJA U PROFESIONALNIH BOKSAČA, KICKBOKSAČA I IGRAČA RAGBIJA
(PREVALENCE OF SLEEP DISORDERS AND OBSTRUCTIVE SLEEP APNOEA IN PROFESSIONAL BOXERS, KICKBOXERS AND RUGBY PLAYERS)

Autori
Čerina, Dora

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Spit

Datum
15.07

Godina
2019

Stranica
74

Mentor
Pecotić, Renata

Ključne riječi
opstrukcijska apneja tijekom spavanja, sportaši
(obstructive sleep apnea, athletes)

Sažetak
Cilj: U odabranom uzorku profesionalnih boksača, kickboksača i igrača ragbija odrediti zastupljenost opstrukcijske apneje tijekom spavanja, procijeniti rizik nastanka OSA-e te procijeniti sveukupnu kvalitetu spavanja i razinu prekomjerne dnevne pospanosti obzirom na sport i pretrpljenu ozljedu glave. Ispitanici i metode: U istraživanje je bilo uključeno ukupno 32 muškarca, 12 boksača, 5 kickboksača i 15 igrača ragbija. Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine ovisno o pretrpljenoj ozljedi glave pri čemu se ozljeda glave odnosila na dijagnozu potresa mozga i/ili loma nosa. Istraživanje je po ustroju presječno i kliničko. Ispitanici su obrađivani u razdoblju od listopada 2017. godine do studenog 2018. godine u Centru za medicinu spavanja Kliničkog bolničkog centra Split i Medicinskog fakulteta u Splitu. Svi ispitanici su ispunili jedan dio standardiziranih upitnika validiranih na hrvatski jezik (STOP i Pittsburgh upitnik, Epworthova ljestvica dnevne pospanosti). Potom je svim ispitanicima postavljen prenosivi uređaj Alice1 za cjelonoćno poligrafsko ispitivanje te su ispitanici noć proveli kod kuće. Rezultati: Skupina boksača i kickboksača je u odnosu na skupinu ragbijaša bila mlađa (28 vs. 43, P<0.001) te su imali manju masu (84 kg vs. 102 kg, P<0.001), manji indeks tjelesne mase (24.9 kg/m2 vs. 28.9 kg/m2, P<0.001) i manji opseg vrata (40.5 cm vs. 43 cm, P=0.003). U skupini boksača i kickboksača 17.6% ispitanika ima potvrđenu dijagnozu OSA-e (AHI≥5), dok je u skupini ragbijaša dijagnoza OSA-e potvrđena u 60% ispitanika (AHI≥5), (P=0.015). Od ukupno 32 ispitanika, 12 ispitanika (37.5%) je imalo AHI≥5, od toga je 8 ispitanika (25%) bilo iz skupine s pretrpljenom traumom glave, dok je 4 ispitanika (12.5%) bilo iz skupine bez traume. Prosječna vrijednost AHI u skupini s pretrpljenom traumom glave iznosila je 4.2 (3-7.23), dok je u skupini bez traume bila 2.7 (1.65-6.3). Prosječna vrijednost ODI bila je 3.7/h (1.48-9.33) u skupini s traumom, dok je u skupini bez traume 1.87/h (0.475-3.5). Prosječan indeks kvalitete spavanja u ispitanika s OSA-om u skupini s traumom je iznosio 3.5 (2-5.25), dok je u ispitanika s OSA-om u skupini bez traume iznosio 6 (5.75-6.25). Prosječna vrijednost ukupnog zbroja Epworthove ljestvice dnevne pospanosti u ispitanika s OSA-om iz skupine s traumom iznosila je 3.5 (2.75-4.25), dok je u ispitanika s OSA-om iz skupine bez traume iznosila 7 (6-7.25). Zaključak: U skupini ragbijaša veći je broj sportaša (60%) kojima je dijagnosticirana OSA (AHI≥5) nego u skupini boksača i kickboksača (17.6%). Ispitanici iz skupine s pretrpljenom ozljedom glave imali su višu prosječnu vrijednost AHI, veći broj ispitanika s dijagnosticiranom OSA (AHI≥5) te veću ODI vrijednost u odnosu na ispitanike bez ozljede glave. S pomoću Pittsburgh upitnika dokazana je razlika u vremenu latencije spavanja koja je bila kraća u ispitanika kojima je dijagnosticirana OSA iz skupine s pretrpljenom traumom glave.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA