Naslov
Feministički protunarativi: kako 'čitati' kulturne prakse u post-socijalističkom prostoru
(Feminist counter-narratives: how to ‘read’ cultural practices in the post-socialist space)

Autori
Kašić, Biljana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Od državne umjetnosti do kreativnih industrija: Transformacija rodnih, političkih i religijskih narativa

Urednik/ci
Zanki, Josip

Izdavač
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU)

Grad
Zagreb

Godina
2015

Raspon stranica
19-25

ISBN
978-953-8098-07-9

Ključne riječi
neoliberalna kapitalistička demokracija, kulturna praksa, protunarativ, post-socijalizam
(neoliberal capitalist democracy, cultural practice, counter-narrative, post-socialism)

Sažetak
Na tragu postavki Marine Gržinić i Anete Stojnić (2014) da rod i seksualnost funkcioniraju kao nove metode mjerljivosti (benchmarks) kojima se danas prosuđuje učinkovitost neoliberalne kapitalističke demokracije, ovaj tekst pokušava mapirati mogućnosti i prepreke feminističkih umjetničkih protunarativa kao načina subverzije i otpora. Jedna od nosivih teza naznačenih u tekstu koju autorica ovjerava na temelju analize kulturnih praksi jest da se diskursi seksualizacije i biopolitike pojavljuju kao konceptualni markeri u istraživanju, napose pristupu kulturnim praksama unutar transdisciplinarnih i transkulturnih umrežavanja. U analizi se posebna pozornost poklanja razlozima feminističkog 'čitanja' kulturnih praksi koju nalaže post-socijalistička situacija. Ključno pitanje koje se tu postavlja nije samo oko čega se zbiva feminističko pozicioniranje kako bi se omogućila resemantizacija suvremenosti s obzirom na „raščaravanje utopijskog imaginarija“ (Kalanj) i nevolje s „lijevom melankolijom“ (Brown) koja je na djelu, već kako i s kojim alatkama istražiti i razumjeti društvene okolnosti u kojima se to zbiva. S jedne strane propituje se odnos između pozicioniranja, subjektivizacije i komodificirajućih financijskih aranžmana kulturnih projekata (Kobolt, Zdravković, Biemann), a s druge zagovara nužnost samolokacije i geopolitike spoznaje (Tlostanova), umjetničkih činova kao performativnih gesti i novih odnosa između umjetnosti i feminističkog aktivizma počevši od političkog queera (Gržinić) do „katafatičkog“ pristupa djelovanju (Milevska).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne humanističke znanosti, Likovne umjetnosti, Rodni studiji

POVEZANOST RADA