Naslov
Tema bolesti i tijela u muškom pismu Vladana Desnice i ženskom pismu Slavenke Drakulić
(The Topic of Disease and Body in Modernist Male Writing of Vladan Desnica and Postmodernist Female Writing of Slavenka Drakulić)

Autori
Gaurina, Tihana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Split

Datum
22.07

Godina
2021

Stranica
63

Mentor
Armanda Šundov, Lucijana

Ključne riječi
bolest, tijelo, Proljeća Ivana Galeba, Hologrami straha, muško i žensko pismo, egzistencijalizam
(disease, body, Springs of Ivan Galeb, Holograms of fear, male and female prose, existentialism)

Sažetak
Tema bolesti i tijela postaje predmet brojnih književnih djela od 19. stoljeća, a u potpunosti se afirmira u razdoblju postmodernizma. U hrvatskoj književnosti velik doprinos širenju nekadašnjih tabu tema dali su Vladan Desnica i Slavenka Drakulić svojim romanima Proljeća Ivana Galeba i Hologrami straha. U Desničinu romanu pratimo sudbinu violinista Ivana Galeba koji se spletom nesretnih okolnosti našao u bolnici, razmišljajući o djetinjstvu, životu, smrti, umjetnosti, filozofiji, književnosti, samoći itd. Glavni lik ispisao je pomalo neuobičajen bolnički dnevnik u kojem se događaji iz prošlosti isprepleću s detaljima iz sadašnjosti. Za razliku od Desnice koji škrtari s pojedinostima vezanim uz Galebovu bolest i liječenje, Drakulić kroz riječi svoje junakinje iznosi podrobne detalje o bubrežnoj bolesti i njezinom prevladavanju. Kroz proces prevladavanja teške bolesti, pripovjedačica spoznaje svoje najbliže potrebe te se rješava najvećih strahova. Desnica i Drakulić u svojim romanima obrađuju temu bolesti iz pogleda modernističkog muškog pisma i postmodernističkog ženskog pisma, zaustavljajući se na aktualnim temama razdoblja u kojima su stvarali. Zajednička obilježja njihovih romana odnose se na ukidanje fabule i kronološkog slijeda događaja, poniranje u psihu glavnih likova, retrospektivno vraćanje u prošlost, povezivanje prošlosti i sadašnjosti, citatnost, upotrebu ispovjednog monologa itd. Iako primjećujemo brojne sličnosti u slučajevima glavnih likova, tu su i brojne razlike koje se odnose na vrstu i prevladavanje bolesti, stavove o smrti, različitu uloge medicine u liječenju njihovih bolesti, odnos prema samoći, egzistencijalističke i feminističke teme...Na temelju toga možemo zaključiti da muško i žensko pismo povezuju određene sličnosti, ali i da se razlikuju specifičnim izborom tema, motiva i ideja. Nesumnjivo je da su autori ovih djela neuobičajenim odabirom tema otvorili nove putove u književnosti te uklonili prijašnje stereotipove vezane uz bolest. Njihovi romani svjedočanstva su života obilježenih boli, patnjom i strahom koja svojim krajem ipak vraćaju nadu i vjeru u pozitivan ishod životnih izazova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA