Pregled bibliografske jedinice broj: 1153497
Uredba o nasljeđivanju iz 2012. – lex hereditatis i izabrana pitanja
Uredba o nasljeđivanju iz 2012. – lex hereditatis i izabrana pitanja // Hrvatska pravna revija, 20 (2020), 7-8; 61-78 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1153497 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uredba o nasljeđivanju iz 2012. –
lex hereditatis i izabrana pitanja
(THE EU SUCCESSION REGULATION OF 2012 - LEX
HEREDITATIS AND SELECTED ISSUES)
Autori
Bouček, Vilim
Izvornik
Hrvatska pravna revija (1332-8670) 20
(2020), 7-8;
61-78
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
Uredba EU o nasljeđivanju, opća nadležnost, mjerodavno pravo za nasljeđivanje (lex hereditatis), presude Suda Europske unije u predmetima Kubička, Mahnkopf i Oberle
(EU Succession Regulation of 2012, general jurisdiction, applicable law (lex hereditatis), CJEU in Kubička, Mahnkopf and Oberle)
Sažetak
Uredba EU o nasljeđivanju iz 2012. izazvala je u hrvatskom međunarodnom privatnom pravu, počevši od njezine primjene 17. kolovoza 2015., promjenu paradigme u odredbama nasljednog statuta. Autor u radu analizira nove odredbe europskog unifi ciranog prava koje su zamijenile norme autonomnoga hrvatskog međunarodnog privatnog prava u primjeni u Hrvatskoj do 16. kolovoza 2015. U Uredbi o nasljeđivanju u europskom, a time i u hrvatskom međunarodnom privatnom pravu, lex hereditatis se načelno prosuđuje po uobičajenom boravištu ostavitelja. Budući da se i opća nadležnost za odlučivanje o nasljeđivanju određuje prema ostaviteljevu uobičajenom boravištu u trenutku smrti, u predmetnoj Uredbi, ističe autor, prvi put se forum i lex određuju zajedničkom i identičnom te općeprihvaćenom poveznicom – uobičajeno boravište. U prikazu odredbe o općoj nadležnosti kao i odredaba nasljednog statuta, autor u radu navodi i recentnu sudsku praksu Suda Europske unije. Osim što odredbe Uredbe o nasljeđivanju, zaključuje autor, pridonose nediskriminatornoj primjeni nasljednog prava u europskom pravosudnom prostoru, one istodobno omogućuju da nadležno tijelo u državama članicama EU u većini situacija primjenjuje svoje pravo te ostavitelju daju mogućnost izravnog utjecaja na određivanje mjerodavnog prava za raspolaganje svojom imovinom mortis causa, a sve to pridonosi uklanjanju prepreka slobodnom kretanju osoba i općem pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
