Pregled bibliografske jedinice broj: 1153020
Utjecaj inaktivnih kvasaca na polifenolni sastav grožđa sorte Plavina
Utjecaj inaktivnih kvasaca na polifenolni sastav grožđa sorte Plavina // Glasnik zaštite bilja, 44 (2021), 5; 68-74 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1153020 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj inaktivnih kvasaca na polifenolni sastav
grožđa sorte Plavina
(Influence of inactive yeasts on polyphenolic
composition of Plavina grapes)
Autori
Tuščić, Valentina ; Preiner, D ; Andabaka, Ž ; Stupić, D ; Marković. Z ; Jagatić Korenika, AM ; Šikuten, I ; Štambuk, P ; Tomaz, I ; Jeromel, A
Izvornik
Glasnik zaštite bilja (0350-9664) 44
(2021), 5;
68-74
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Plavina, grožđe, polifenoli, inaktivni kvasci
(Plavina grapes, polyphenols, inactive yeasts)
Sažetak
Polifenolni sastav grožđa i vina predmet je brojnih istraživanja, ponajviše zbog utjecaja pojedinačnih polifenola na senzorna svojstva vina te njihovog blagotvornog učinka na ljudsko zdravlje. Zbog klimatskih promjena koje postaju učestalije sve više se susrećemo s problemom fenolne zrelosti grožđa. Stoga je cilj istraživanje bio utvrditi utjecaj inaktivnih kvasaca na dozrijevanje grožđa Plavine te postizanje optimalne fenolne zrelosti. Na početku fenofaze šare dio grožđa tretiran je inaktivnim kvascima (Lalvigne mature), a kao kontrolna varijanta poslužilo je grožđe sorte Plavina na kojoj nije proveden tretman. U uzorcima grožđa provedena je osnovna fizikalno-kemijska analiza te analiza aromatskog i polifenolonog sastava. Značajna razlika uočena je u koncentracijama petunidin-3-O-glukozida i peonidin-3-O-glukozida kao i kemferol-3-O-rutinozida te procijanidina B1 kod tretiranog grožđa dok je ukupna kiselost bila izraženija u kontrolnom tretmanu. U aromatskom profilu tretirano grožđe izdvojilo se većim sadržajem monoterpena dok su seskviterpeni bili zastupljeniji u kontrolnom tretmanu. S obzirom na proizvodna svojstva sorte Plavina kao što su tanka kožica, osjetljivost na bolesti, zbijen grozd i velike bobice s manjom mogućnosti nakupljanja suhe tvari, od kojih se najčešće proizvedu laganija, slabija obojena vina, manje bogata polifenolima, primijenjena tehnologija ukazuje na mogućnost unaprjeđenja kvalitativnih svojstava sorte Plavina a time i vina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Zvjezdana Marković
(autor)
Iva Šikuten
(autor)
Petra Štambuk
(autor)
Željko Andabaka
(autor)
Domagoj Stupić
(autor)
Ivana Tomaz
(autor)
Darko Preiner
(autor)
Ana-Marija Jagatić Korenika
(autor)
Ana Jeromel
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CAB Abstracts