Pregled bibliografske jedinice broj: 1152733
Mogući štetni učinci troposferskog ozona na mediteranske šumske ekosustave
Mogući štetni učinci troposferskog ozona na mediteranske šumske ekosustave // Zbornik sažetaka Dana doktorata biotehničkog područja 2021.
Zagreb, 2021. str. 82-84 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1152733 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mogući štetni učinci troposferskog ozona na
mediteranske šumske ekosustave
(Possible damaging effects of tropospheric ozone on
Mediterranean forest ecosystems)
Autori
Lovreškov, Lucija ; Jakovljević, Tamara ; Potočić, Nenad ; Seletković, Ivan ; Ognjenović, Mladen ; Butorac, Lukrecija ; Jelić, Goran ; Limić, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka Dana doktorata biotehničkog područja 2021.
/ - Zagreb, 2021, 82-84
ISBN
978-953-8276-25-5
Skup
Dan doktorata biotehničkog područja 2021.
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.09.2021. - 17.09.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
pasivni ozon, AOT40, PODY, oksidativni stres
(passive ozone, AOT40, PODY, oxidative stress)
Sažetak
Ozon (O3), jedan od onečišćivača zraka, predstavlja veliki rizik za osjetljivi ekosustav kakav je mediteranski šumski ekosustav. Prema Europskoj agenciji za okoliš, mediteranska regija Hrvatske spada u skupinu s visokim koncentracijama ozona i potencijalnom prijetnjom šumskim ekosustavima. Ozon nastaje kemijskom reakcijom dušikovih oksida i/ili hlapljivih organskih spojeva u prisutnosti sunčevog zračenja. Cilj ovog rada bio je odrediti koncentracije ozona (putem pasivnih mjerača O3) i procijenit postoji li vidljivo oštećenje u mediteranskim šumskim vrstama istočne obale Jadrana. Uzorkovane su četiri plohe: dvije u Istri (hrast crnika i medunac) i dvije u Dalmaciji (alepski i crni bor) koje predstavljaju najvažnije i najčešće šumske vrste na hrvatskom Mediteranu. Mjerenja su provedena od siječnja 2017. do prosinca 2018. Za određivanje koncentracija O3 korišteni su pasivni mjerači. Iz pasivnih mjerača određuje se koncentracija nitrata na ionskom kromatografu te preračunava u koncentraciju ozona. Veće prosječne koncentracije ozona utvrđene su u Dalmaciji. Vrijednosti indeksa na temelju izloženosti (AOT40 i PODY) bile su najveće u Dalmaciji, u šumi crnog bora. Simptomi koji ukazuju na oksidativni stres uzrokovani visokim koncentracijama ozona pronađeni su na prizemnom bilju na istarskoj plohi u šumi hrasta medunca. Zahvala: Ovaj rad u potpunosti je financirala Hrvatska zaklada za znanost u okviru projekt IP- 06-2016-3337.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko,
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split
Profili:
Ivan Seletković
(autor)
Lucija Lovreškov
(autor)
Lukrecija Butorac
(autor)
Ivan Limić
(autor)
Tamara Jakovljević
(autor)
Goran Jelić
(autor)
Mladen Ognjenović
(autor)
Nenad Potočić
(autor)