Naslov
Rimska država – prvi i posljednji vladar Mediterana
(Roman state - the first and last ruler of the Mediterranean)

Autori
Matijević, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Međunarodni znanstveni skup Mediteran kao identitetska odrednica: jezik, književnost, kultura i novi mediji

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 22.10.2021. - 23.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Rimska Republika, Rimsko Carstvo, rimska vojska, teritorijalna ekspanzija, romanizacija, Mediteran, kršćanstvo, barbari
(Roman Republic, Roman Empire, Roman army, territorial expansion, Romanization, Mediterranean, Christianity, barbarians)

Sažetak
Rimska Republika nakon pobjede u Prvome punskome ratu 241. prije Krista započela je s osvajanjima kojima se njezina vlast protegla na gotovo sve obale Mediterana. Zaokružio ih je car Klaudije pripajanjem Mauretanije 42. godine i tako učinio Rimsko Carstvo prvim gospodarom cijeloga Mediterana. Salustije, Ciceron i Tit Livije u različitim su ga kontekstima nazivali Mare nostrum, što su poslije preuzeli Plinije Stariji i Kvintilijan. Rim je svoju nadmoć u sljedećem dugom razdoblju nastavio ostvarivati stalnom romanizacijom, čije su ključne poluge bile vojska, kultura i sposobnost njegovoga društva da u granicama Carstva zadrži brojne narode s različitim političkim sustavima, posebice na Istoku. Jedinstvena vlast nad Mediteranom nesumnjivo je omogućila i lakše širenje kršćanstva. Ipak, u svakome smislu iscrpljena rimska država počela je popuštati pod pritiscima barbarskih naroda te je nakon nekoliko desetljeća konsolidacije pod carevima Dioklecijanom i Konstantinom ušla u trajno razdoblje nestabilnosti koje će rezultirati potpunim slomom Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine. Nikada više niti jedna vlast nije uspjela staviti Mediteran pod svoju kontrolu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Arheologija

POVEZANOST RADA