Naslov
Građanstvo, gradske vlasti i javne kuće u gradu Zagrebu oko 1900. godine
(Citizenry, City Administration, and Brothels in Zagreb around 1900)

Autori
Bobek, Lucija ; Sabotič, Ines

Izvornik
Povijesni prilozi (0351-9767) 40 (2021), 60; 319-337

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Zagreb ; Gradsko poglavarstvo ; građanstvo ; javne kuće ; prostitucija ; reglementacija
(Zagreb ; City Administration ; citizenry ; brothels ; prostitution ; reglementarist system)

Sažetak
U radu se na temelju arhivskoga gradiva Državnoga arhiva u Zagrebu razmatra sukob između građana, gradskih vlasti i vlasnika javnih kuća u Zagrebu krajem 19. stoljeća. Gradsko poglavarstvo odlučuje 1898. sve javne kuće u gradu premjestiti na jednu lokaciju, iz donje u gornju Kožarsku. Industrijalizacijom, urbanizacijom i modernizacijom prostitucija postaje sve masovnija pojava u gradovima. Zbog toga je u Zagrebu, kao i u drugim europskim gradovima, prostitucija pravno regulirana reglementacijskim sustavom, odnosno javne su kuće dozvoljene, ali djeluju prema određenim zakonima i pravilnicima, a nadzire ih mjesno redarstvo. Smještajući zagrebačke javne kuće na jednu adresu, na rub grada, gradske vlasti lokalizirale su prostituciju u gradu i olakšale redarstveni nadzor. No za susjedstvo u gornjoj Kožarskoj to nije bio rubni dio grada. Građanstvo okolnih ulica prosvjedovalo je te tako štitilo svoje interese, prije svega obitelj i imovinu, i brinulo se za svoju reputaciju. Gradsko poglavarstvo nije pozitivno odgovaralo na građanske molbe, no ipak je odlučilo bolje urediti rad javnih kuća Bludilišnim pravilnikom (1899.). Između dviju suprotstavljenih strana, građana i vlasnika javnih kuća, zagrebačko poglavarstvo dalo je prednost javnim kućama, svojevrsnoj gospodarskoj aktivnosti dopuštenoj zakonom. Reglementacijskim sustavom javne kuće bile su dio grada i trebale su dobiti svoje mjesto makar na periferiji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA