Naslov
STAVOVI PATRONAŽNIH SESTARA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE O MEĐUSEKTORSKOJ SURADNJI SA SOCIJALNOM SKRBI U PREVENCIJI OBITELJSKOG NASILJA
(OPINIONS OF HEALTH VISITOR NURSES IN PRIMORSKO- GORANSKA COUNTY ON CROSS-SECTORAL COOPERATION WITH SOCIAL CARE SERVICES REGARDING THE FAMILY VIOLENCE PREVENTION)

Autori
CAR, TAMARA

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet zdravstvenih studija

Mjesto
Rijeka

Datum
22.09

Godina
2020

Stranica
58

Mentor
Tusić, Rozmari ; Bošković, Sandra

Ključne riječi
obiteljsko nasilje, stavovi patronažnih sestara, međusektorska suradnja, socijalna skrb, prevencija
(domestic violence, attitudes of community nurses, cross-sectoral cooperation, social care services, prevention)

Sažetak
Nasilje u obitelji uzrokuje onaj član obitelji koji korištenjem sile ili nekim drugim postupkom uspostavlja kontrolu nad drugim članom obitelji ili cijelom obitelji. Zlostavljanje se ne događa iznimno, već je ono dugotrajno i učestalo, a zlostavljač preuzima moć i kontrolu nad žrtvom. S obzirom na česte doticaje patronažnih sestara sa slučajevima obiteljskog nasilja u praksi, nužno je ispitati njihove stavove prema prijavljivanju slučajeva obiteljskog nasilja te iskustva u međusektorskoj suradnji sa socijalnom službom, policijom i pravosuđem. Cilj: Istražiti uvjerenja i stavove patronažnih sestara Primorsko-goranske županije o međusektorskoj suradnji s Centrom za socijalnu skrb u prevenciji obiteljskog nasilja. Specifični ciljevi rada su: istražiti važnost profesionalne uloge patronažnih sestara u slučajevima nasilja u obitelji i važnost koju pridaju svakoj suradničkih službi (službe koje se bave problemima nasilja u obitelji). Istražiti i analizirati dosadašnja iskustva sa socijalnom skrbi, te ispitati njihov odnos prema prijavljivanju nasilja u obitelji. Metode: Istraživanje je provedeno pomoću anonimnog upitnika kojim su ispitane medicinske sestre zaposlene u patronažnoj službi Doma zdravlja Primorsko-goranske županije. Istraživanje se provodilo od veljače do svibnja 2020.g. Svi kvantitativni podaci u istraživanju analizirani su metodom deskriptivne statistike. Normalnost distribucije rezultata u različitim grupama ispitana je Kolmogorov-Smirnovim testom. Za statističku usporedbu rezultata među grupama korišteni su neparametrijski testovi, Kruskal Wallis test za usporedbu više grupa i Mann Whitney U test za usporedbu dvije grupe. Razina statističke značajnosti postavljena je na p<0, 05 (95% razina pouzdanosti). Rezultati: Slaganje s tvrdnjom da su socijalne službe glavna poluga u rješavanju problema nasilja izrazilo je 25, 9% ispitanica , 24, 1% ispitanica ne slaže se s tom tvrdnjom, dok 46, 6% ispitanica nije imalo definiran stav. Nepovjerenje prema pravosuđu i njegovom učinkovitom rješavanju problema nasilja izrazilo je 63, 8 % ispitanica. Više od polovice ispitanica ima pozitivan stav prema nevladinim udrugama za pomoć žrtvama nasilja. Najveći broj ispitanica, njih 63, 8% ne slaže se s tvrdnjom da je prijavljivanje nasilja u nadležnosti drugih nezdravstvenih službi i da se zdravstvo u to ne bi trebalo miješati. Mišljenje da je svaki čovjek dužan prijaviti bilo kakvo saznanje o obiteljskom nasilju ima 86% ispitanica. Strah od neozbiljnosti shvaćanja prijave obiteljskog nasilja izrazilo je 5, 9% ispitanica. Sumnju prema učinkovitosti mehanizama kojima raspolaže Centar za socijalnu skrb u svrhu zaštite žrtve potvrdilo je 43, 1% ispitanica, a neodređen stav prema učinkovitosti socijalne službe izrazilo je 39, 7% ispitanica. Nakon suradnje s Centrom za socijalnu skrb 28 ispitanica (48, 3%) izrazile su volju za nastavkom suradnje. Iz rezultata dobivenih ispitivanjem broja dosadašnjih kontakata sa socijalnom službom u svezi nasilja u obitelji najveći broj ispitanica imalo je sveukupno 1-5 kontakata sa službom socijalne skrbi u svom radnom vijeku. Njih 10, 3 % nikada nije ostvarilo taj kontakt , a njih 15 (ili 25, 9%) kontakt sa socijalnom skrbi ostvaruje od 2-5 puta mjesečno. Zaključak: Patronažne sestre Doma zdravlja Promorsko-goranske županije prepoznaju svoju struku kao bitan činbenik prevencije nasilja u obitelji. Potrebno je povećati suradnju socijalne skrbi, pravosudnih organa i patronažne službe kako bi se steklo veće povjerenje u sustav i njegovu učinkovitost. Od iznimnog značaja je međusobno poznavanje djelokruga rada navedenih djelatnosti i mjera koje se mogu provesti u skladu sa zakonima i propisima. Razvoj profesionalnog stava, edukacija i dobra međusektorska suradnja temelji su za uspješnu podršku žrtvama obiteljskog nasilja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA