Pregled bibliografske jedinice broj: 1151488
Utjelovljenje u kristologiji Johna Hicka. Kritička analiza
Utjelovljenje u kristologiji Johna Hicka. Kritička analiza. Zagreb: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Kršćanska sadašnjost, 2020 (monografija)
CROSBI ID: 1151488 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjelovljenje u kristologiji Johna Hicka. Kritička
analiza
(Incarnation in John Hick's Christology. Critical
analysis)
Autori
Mršić Felbar, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Kršćanska sadašnjost
Grad
Zagreb
Godina
2020
Stranica
263
ISBN
978-953-6420-25-4
Ključne riječi
John Hick, kristologija, utjelovljenje, mit, metafora, jezik, Isus Krist, Kalcedon, pluralizam, implicitna kristologija, soteriologija, Zbiljsko, Isusovo čovještvo i božanstvo, dogma, neinkarnacijska kristologija, paradoks milosti, agape, epistemologija, ontologija
(John Hick, Christology, Incarnation, Myth, Metaphor, language, Jesus Christ, Chalcedon, pluralism, implicit Christology, Soteriology, the Real, Jesus' humanity and divinity, dogma, non-incarnational Christology, paradox-of-grace, agape, Epistemology, Ontology)
Sažetak
Hickov pristup problematici utjelovljenja dijelom je njegova pluralističkog nasljeđa, koje ostavlja posljedice i na kristološkoj misli. Smatrajući nužnim reinterpretaciju doslovnog govora Kalcedonskog nauka, nadomješta ga metaforičkim, koji u konačnici ontološko pitanje ostavlja neodogovorenim, te ga, štoviše, na koncu i niječe, razarajući time ideju Isusova bogočovještva. Hick zastupa koncept mnogostrukih utjelovljenja, ustupajući mjesto Zbiljskocentrizmu, te tako omogućuje spasenjska posredstva i izvan kršćanstva. Isus Krist je promatran u svjetlu monofizizma i monoteletizma, što u konačnici rezultira posvemašnjim osiromašenjem kristologije kao i razaranjem Isusova bogočovještva. Tako mitološki, odnosno metaforički diskurs dovodi Hicka do govora o utjelovljenju kao o približavanju božanskog ljudima, a ne kao postajanju Boga čovjekom, zbog čega je njegova pozicija neprihvatljiva iz vizure katoličke teologije. Ukazujući na dihotomiju pluralističke hipoteze sa katoličkim naukom o utjelovljenju, posebnu pažnju smo posvetili pitanju religijskoga jezika kao sredstva kojim Hick oblikuje vlastiti kristološki diskurs. Njegove smo argumente (povijesni, konceptualni, soteriološki i pragmatički), kojima on nastoji dekonstruirati doslovno shvaćanje ideje utjelovljenja, temeljito analizirali i procijenili da nisu razjašnjeni na odgovarajući način, te smo osporili njegove temelje. Na kraju smo potvrdili tezu o ovisnosti njegovih pluralističkih nazora i kristološkog stava naspram utjelovljenja Isusa Krista, jer bez te suovisnosti Hickovoj alternativnoj kristologiji manjka odgovarajuće opravdanje. Konačno, pokazali smo da je Hickov pokušaj dekonstrukcije tradicionalne kristologije utjelovljenja s ponudom one pluralističke, neuspio. Glavni razlog za takvu tvrdnju je manjak dostatnog uporišta za zamjenu tradicionalne kristologije onom mitičkog/metaforičkog tipa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Teologija