Naslov
POVEZANOST PARODONTOLOŠKOG STATUSA S RIZIKOM ZA OPSTRUKCIJSKU APNEJU TIJEKOM SPAVANJA I PREKOMJERNOM DNEVNOM POSPANOŠĆU
(THE ASSOCIATION BETWEEN PERIODONTAL DISEASE, OBSTRUCTIVE SLEEP APNEA AND EXCESSIVE DAYTIME SLEEPINESS)

Autori
Bandov, Ivona

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet, studij Dentalne medicine

Mjesto
Split

Datum
05.11

Godina
2020

Stranica
62

Mentor
Pavlinac Dodig, Ivana

Ključne riječi
Parodontitis ; Opstrukcijska apneja tijekom spavanja
(Periodontitis ; Obstructive sleep apnea)

Sažetak
Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost parodontološkog statusa s rizikom za opstrukcijsku apneju tijekom spavanja i razinom dnevne pospanosti. Materijali i metode: U istraživanje je uključeno 145 sudionika, 56 muškaraca i 89 žena, u dobi od 30 do 80 godina. Anketiranje je provedeno pomoću STOP upitnika i Epworthove ljestvice pospanosti, te im je uzeta stomatološka anamneza i parodontološki status. Ispitanici su prema parodontološkom statusu podijeljeni u zdravu i bolesnu skupinu. Skupinu zdravih činili su oni s parodontnim zdravljem ili gingivitisom. Skupina ispitanika s parodontitisom podijeljena je na dvije podskupine ; pacijenti s parodotitisom stadija I i II, te oni sa stadijem III i IV. Rezultati: Rezultati ove studije pokazali su kako čak 80% od ukupno 15 zdravih ispitanika i onih s gingivitisom koristi u svojoj oralnoj higijeni zubni konac. U skupini oboljelih od parodontitisa tek njih 30% od 83 ispitanika sa stadijem III i IV navodi zubni konac kao dio svakodnevne oralne higijene. Međutim, interdentalne četkice koristi 20% ispitanika iz skupine zdravih i s gingivitisom, 49% ispitanika iz skupine parodontitisa sa stadijem I i II, te 60% ispitanika iz skupine sa stadijem III i IV. Rezultati nisu pokazali pušenje kao značajan rizičan čimbenik parodontitisa pri čemu se 4 zdravih ispitanika, 23 iz skupine parodontitis stadija I i II, te 48 iz skupine sa stadijem III i IV izjasnilo kao pušači (P=0, 076). Najveća učestalost sistemskih bolesti povezanih s povećanim rizikom za OSA-u primjećena je u skupini ispitanika sa stadijem III i IV parodontitisa, gdje je 21, 68% ispitanika navelo da ima arterijsku hipertenziju, 10, 84% šećernu bolest, 3, 61% depresiju, 6, 02% astmu i 20, 48% GERB. Zdravi pacijenti i oni s gingivitisom bili su značajno mlađi od pacijenata s parodontološkim promjenama, te su pacijenti s težim stupnjem promjena bili stariji od onih s blažim stupnjem promjena (P<0, 001). Srednje vrijednosti opsega vrata (P=0, 027) i struka (P=0, 037) bile su veće sukladno većem stupnju parodontoloških promjena. Prema STOP, kao i STOP BANG upitniku, ispitanici s težim oblikom parodontitisa nisu imali povećani rizik za OSA-u u odnosu na zdravu skupinu (P=0, 646 i P=0, 076). Također, razina dnevne pospanosti nije bila statistički značajno različita među skupinama pacijenata s različitim stupnjevima parodontoloških promjena (P=0, 661). Zaključak: Ovo istraživanje ukazuje na potrebu kvalitetne edukacije populacije u provođenju dobre oralne higijene. S obzirom da se s dobi povećava rizik za nastanak parodontitisa, posebnu pažnju od strane doktora dentalne medicine trebaju upravo stariji pacijenti. Kako OSA-a i parodontološke promjene dijele zajedničke rizične čimbenike i često se pojavljuju zajedno, doktori dentalne medicine trebali bi prepoznati osobe s povećanim rizikom za OSA-u i uputiti ih na daljnju dijagnostičku obradu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA