Pregled bibliografske jedinice broj: 1151151
Povezanost emocionalne jasnoće i subjektivne dobrobiti prilikom tranzicije u adolescenciju: medijacijska uloga strategija regulacije emocija
Povezanost emocionalne jasnoće i subjektivne dobrobiti prilikom tranzicije u adolescenciju: medijacijska uloga strategija regulacije emocija // 25. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Knjiga sažetaka / Mikac, Una ; Mehulić, Jasmina (ur.).
Zagreb, 2021. str. 171-171 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1151151 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezanost emocionalne jasnoće i subjektivne
dobrobiti prilikom tranzicije u adolescenciju:
medijacijska uloga strategija regulacije emocija
(The relationship between emotional clarity and
subjective well-being during the transition to
adolescence: the mediating role of emotion
regulation strategies)
Autori
Džida, Marija ; Brajša-Žganec, Andreja ; Brkljačić, Tihana ; Kotrla Topić, Marina ; Tadić Vujčić, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
25. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Knjiga sažetaka
/ Mikac, Una ; Mehulić, Jasmina - Zagreb, 2021, 171-171
Skup
25. Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2021. - 02.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
subjektivna dobrobit ; emocionalna jasnoća ; regulacija emocija
(subjective well-being ; emotional clarity ; emotion regulation)
Sažetak
Emocionalna jasnoća odnosi se na stupanj u kojem djeca mogu identificirati i razumjeti vlastite emocije. U dosadašnjim istraživanjima pokazalo se da je emocionalna jasnoća pozitivno povezana sa subjektivnom dobrobiti i srećom, te negativno s različitim psihopatološkim simptomima. Jedno objašnjenje ovih nalaza uključuje ulogu regulacije emocija kao potencijalnog medijatora veza emocionalne jasnoće i različitih ishoda djece i odraslih. Prema procesnom modelu regulacije emocija ključni koraci u procesu regulacije uključuju identifikaciju emocija, odabir strategija te implementaciju strategija regulacije emocija. Emocionalna jasnoća mogla bi biti ključna za uspješnu identifikaciju doživljene emocije te za odabir adekvatnih strategija regulacije. Naime, uspješna identifikacija vlastitih emocija trebala bi olakšavati odabir i implementaciju adekvatnih strategija regulacije emocija. Cilj ovog istraživanja odnosi se na provjeru medijacijske uloge dviju strategija regulacije emocija – kognitivne ponovne procjene i ekspresivne supresije, u objašnjenju veza između emocionalne jasnoće i subjektivne dobrobiti djece. Istraživanje je provedeno u okviru projekta CHILD- WELL u osnovnim školama u Osječko-baranjskoj i Varaždinskoj županiji. U ovom istraživanju sudjelovalo je 1039 (488 dječaka) učenika od 3. do 6. razreda. Sudionici su ispunili upitnike emocionalne jasnoće, strategija regulacije emocija te subjektivne dobrobiti. Rezultati medijacijske analize pokazali su da postoje indirektni efekti emocionalne jasnoće na subjektivnu dobrobit djece putem kognitivne ponovne procjene i ekspresivne supresije djece. Odnosno, više razine emocionalne jasnoće putem češćeg korištenja kognitivne ponovne procjene, odnosno rjeđeg korištenja ekspresivne supresije doprinose višim razinama subjektivne dobrobiti djece. Postojao je i direktan pozitivan efekt emocionalne jasnoće na subjektivnu dobrobit djece. Dobiveni rezultati u skladu su s dosadašnjim istraživanjima i teorijskim očekivanjima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2019-04-6198 - Dobrobit djeteta u kontekstu obitelji (CHILD-WELL) (Brajša-Žganec, Andreja, HRZZ - 2019-04) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Marina Kotrla Topić
(autor)
Maja Tadić
(autor)
Andreja Brajša-Žganec
(autor)
Tihana Brkljačić
(autor)
Marija Džida
(autor)