Pregled bibliografske jedinice broj: 1151114
Agrokemijska svojstva melioriranih krških tala za uzgoj vinove loze
Agrokemijska svojstva melioriranih krških tala za uzgoj vinove loze // Glasnik zaštite bilja, 42 (2019), 72-81 doi:10.31727/gzb.42.3.10 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1151114 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Agrokemijska svojstva melioriranih krških tala za uzgoj vinove loze
(Agrochemical properties of ameliorate karst soils for vine growing)
Autori
Gluhić, David ; Paolo Rigo
Izvornik
Glasnik zaštite bilja (0350-9664) 42
(2019);
72-81
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
vinova loza ; poljoprivredne melioracije krša ; plodnost tla
(grape, amelioration of carst, soil fertility)
Sažetak
U priobalnom i otočnom dijelu Republike Hrvatske značajne površine krša obrasle su degradiranom makijom i slabom šumskom vegetacijom. Takva tla predstavljaju potencijal za kultivaciju i melioraciju, kako bi se mogli zasaditi novi nasadi vinove loze. Kultivacija krša podrazumijeva zahtjevne zahvate za pripremu tla pogodnog za uzgoj poljoprivrednih kultura, kao što su čišćenje i uklanjanje nadzemne vegetacije, niveliranje terena, ripanje ili pikamiranje, rigolanje, te mljevenje i usitnjavanje kamena. Krško tlo je tlo u kojem prevladavaju sedimentne stijene – uglavnom vapnenci i rjeđe dolomiti, soli te gips – koje su podložne mehaničkoj i kemijskoj eroziji. Za potrebe proučavanja agrokemijskih svojstava melioriranih krških tala, uzeti su uzorci tla u proizvodnim vinogradima (lokacije na kojima su u periodu 2008-2009. provedene melioracije), na tri različite lokacije ; Istarska županija (lokacija okolica Rovinja), Zadarska županija (lokacija Ravni kotari) i Splitsko-dalmatinska županija (lokacija otok Brač). Na svakoj lokaciji uzeta su dva prosječna uzorka tla, sa dubine od 0-30 cm i 30-60 cm, oko 1, 0-1, 5 kg tla i usitnjene kamene frakcije (nakon što je iz pojedinačnih uzoraka tla izdvojen kamen i kamena frakcija veća od 25 mm). Najveći problem koji se može uočiti nakon 10-tak godina provođenja melioracije krških tala je pojava visoke količine karbonata (CaCO3), povišene pH vrijednosti (pH>7, 0) i vrlo niske količine biljci pristupačnog fosfora i željeza u tlu. Sa stajališta gnojidbe vinove loze, i ostalih drvenastih kultura na melioriranim krškim tlima, potrebno je naći učinkovita i primjenjiva rješenja za navedene probleme koji negativno utječu na plodnost tla.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)