Pregled bibliografske jedinice broj: 1150792
Pregled povijesnoga razvoja onomastike u Hrvata
Pregled povijesnoga razvoja onomastike u Hrvata // III. Cetinjski filološki dani
Cetinje, Crna Gora, 2021. (predavanje, međunarodna recenzija, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1150792 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pregled povijesnoga razvoja onomastike u Hrvata
(An overview of the historical development of
onomastics in Croats)
Autori
Dragić, Helena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
III. Cetinjski filološki dani
Mjesto i datum
Cetinje, Crna Gora, 01.09.2021. - 04.09.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
povijesni razvoj onomastike, hrvatski onomastičari, osvrt na život i djelo hrvatskih onomastičara.
(historical development of onomastics, Croatian onomasticians, a review of the life and work of Croatian onomasticians.)
Sažetak
Bizantski car i pisac Konstantin VII. Porfirogenet u djelu O upravljanju carstvom navodi brojne hrvatske idiome. Uz navođenje idioma, Konstantin VII. prvi navodi i etimologiju naziva, pa tako piše da su „Hrvati oni koji posjeduju mnogo zemlje.”Prvi je naveo povijesne predaje o dolasku Hrvata u današnje krajeve koje su predvodili petorica braće: Kluka, Klobek, Kosinc, Muklo, Hrvat i dvije sestre: Tuga i Buga. Osim o značenju imena Hrvat na slavenskom jeziku, Porfirogenet navodi i etimologiju brojnih drugih naroda. Faust Vrančić se rijetko spominje da je bio prvi hrvatski etimolog. On je u svom Rječniku iz 1595. dao analizu mađarskih riječi koji pripadaju slavenskim jezicima. Vrančićev sljedbenik, prvionomastičar u Hrvata, bio je Pavao Ritter Vitezović (1652.-1713.) koji se oslanjao na narodni govor i povijesne izvorete je prema Putancu načinio najveći popis imena s njegovim brojnim varijacijama. Nadalje, će biti riječi o Francu Miklošiču i Tomi Maretiću.Konstantin Jirečekje temeljem isprava iz dalmatinskih gradova od 9. do 15. st. sastavio registre: rimskih, grčkih, starokršćanskih i ostalih stranih imena, slavenskih imena u dalmatinskim gradovima od 10. do 15. st. te prezimena i nadimaka u dalmatinskim gradovima od 1000. do 1500. godinekako to navodi Valentin Putanec. Od iznimne važnosti su djela hrvatskih onomastičara: Valentina Putaneca, Franca Bezlaja, Antuna Mayera, Otta Francka, Petra Skoka, Božidara Finke, Blaža Jurišića, Mate Suića, Mate Šimundića, Petra Šimunovića, Stjepka Težaka, Živka Bjelanovića, Stjepana Babića, Dunje Brozović Rončević, Anđele Frančić, Domagoja Vidovića i dr.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
