Pregled bibliografske jedinice broj: 1150780
Horonim Imotska krajina s osvrtom na hidronime toga područja
Horonim Imotska krajina s osvrtom na hidronime toga područja // Dani Mate Ujevića 2022
Imotski, Hrvatska: Leksikografski zavod Miroslav Krleža ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje ; Matica hrvatska ; Ministarstvo kulture i medija, 2021. str. 18-18 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1150780 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Horonim Imotska krajina s
osvrtom na hidronime toga
područja
(Choronym Imotska krajina with
reference to the
hydronyms of that area)
Autori
Dragić, Helena ; Gabelica, Zrinka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
ISBN
978-953-49595-0-3
Skup
Dani Mate Ujevića 2022
Mjesto i datum
Imotski, Hrvatska, 16.07.2021. - 17.07.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
horonim, Imotska krajina, hidronimi, predaje, turcizmi.
(Imotska krajina, hydronyms, appellations, oral tradition, Turkish loanwords.)
Sažetak
Rad proučava i opisuje horonim Imotska krajina i hidronime vezane za to područje. Polazeći od najvažnijih činjenica nazivi rijeka, jezera, potoka i izvora se nastoje dovesti u određeni kontekst. Horonim Imotska krajina sastoji se od ojkonima Imotski i apelativa kraj. Kada se govori o hidronimima toga području, treba spomenuti rijeku Vrljiku i lokalne nazive (Matica, Mlada, Trebižat…) kao i dva najvažnija krška jezera: Crveno i Modro. Uz prološko Zeleno jezero, njihove nazive spaja boja vode, stijena ili okruženja u kojem se nalaze. Legende o nastanku pojedinih hidronima prikupljene su od lokalnih stanovnika te su dijelom usmene predaje. Najpoznatije su legende o Gavanovim dvorima i Hasanaginičinu grobu kod Modrog jezera. Navodi se i legenda o žabi zapuhači koja je navodno odredila naziv prološkim izvorima rijeke Vrljike (Duboka draga, Jauk, Jezerine, Utopišće, Dračevac). Navedeni izvori su većinom nazvani po vodi ili utjecaju vode. Iznimku čini Dračevac koji je nazvan po biljci i Opačac koji se odnosi na samostan. Zatim se spominju izvori rijeke Vrljike smješteni u Glavini (Česma, Dragovija, Jažva i Jezerine ili Grbavčeva jezera). Potonji izvor se još naziva Dva oka, a motiviran je izgledom dvaju jezera koja podsjećaju na dva modra oka. Manji dio višečlanih hidronima čine apelativi vezani su uz morfološki oblik krša (Duboka draga, Prološko blato). Zanimljivu skupinu čine hidronimi nazvani po presušivanju terena na kojem se nalaze (Suhodol, Suvaja). Brojni hidronimi su fitonimskoga podrijetla (Vrbica, Dračan, Dračevac…). Postanak određenih hidronima dovodi se u vezu s turskim (Galipovac), talijanskim (Dragovija) ili češkim jezikom (Kučer). Prevladavaju toponimi izvedeni iz turskog jezika zbog snažnog utjecaja kojeg su Turci ostavili na tom području.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija
