Pregled bibliografske jedinice broj: 1150715
UTJECAJ DOBI I SPOLA NA KOGNITIVNE I PSIHOMOTORNE SPOSOBNOSTI ISPITANE TESTOVIMA CRD SERIJE
UTJECAJ DOBI I SPOLA NA KOGNITIVNE I PSIHOMOTORNE SPOSOBNOSTI ISPITANE TESTOVIMA CRD SERIJE, 2019., diplomski rad, diplomski, Medicinski fakultet, studij Dentalne medicine, Split
CROSBI ID: 1150715 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
UTJECAJ DOBI I SPOLA NA KOGNITIVNE I PSIHOMOTORNE
SPOSOBNOSTI ISPITANE TESTOVIMA CRD SERIJE
(INFLUENCE OF THE AGE AND GENDER ON COGNITIVE AND
PSYCHOMOTOR ABILITIES MEASURED BY TESTS OF THE CRD
SERIES)
Autori
Krišto, Dona
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Medicinski fakultet, studij Dentalne medicine
Mjesto
Split
Datum
17.07
Godina
2019
Stranica
58
Mentor
Pavlinac Dodig, Ivana
Ključne riječi
Psihomotoričke sposobnosti ; kognicija
(Psychomotor performance ; cognition)
Sažetak
Cilj istraživanja: Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj dobi i spola na kognitivne i psihomotorne sposobnosti ispitane testovima CRD serije. Materijali i metode: U ovom istraživanju sudjelovao je ukupno 3421 ispitanik, od čega 1427 muškaraca (prosječne dobi 30, s rasponom od 18 do 88 godina) i 1994 žena (prosječne dobi 22, s rasponom od 18 do 84 godine). Ispitanici su rješavali tri reprezentativna testa CRD serije koji se temelje na kronometriji, i to od najjednostavnijih do najsloženijih: CRD311 (test diskriminacije položaja svjetlosnog signala), CRD411 (test kompleksne psihomotorne koordinacije) i CRD11 (test rješavanja jednostavnih aritmetičkih operacija). Od rezultata postignutim na testovima analizirani su ukupno vrijeme rješavanja testa (UKT), najkraće vrijeme rješavanja jednog zadatka (MinT), broj pogrešaka na testu, početna disocijacija (D1), te početni (SB), završni (ZB) i ukupni (UB) balasti koji su predstavljali izgubljeno vrijeme u prvoj i drugoj polovici testa te ukupno izgubljeno vrijeme. Rezultati: Na testu CRD11 muškarci su imali statistički značajno kraće UKT od žena (134, 47 ± 56, 43 vs. 139, 17 ± 57, 60 s, P = 0, 021), kraći početni, završni i ukupni balast (P <0, 001), te manje pogrešaka nego žene (2, 86 ± 2, 61 vs. 3, 46 ± 3, 33, P < 0, 001). Na testu CRD311 žene su imale značajno kraći UKT (33, 15 ± 7, 73 vs. 33, 76 ± 8, 88 s, P = 0, 033), te kraći početni, završni i ukupni balast (P < 0, 001) od muškaraca. Na testu CRD411 muškarci su bili bolji od žena u svim mjerenim varijablama. MinT na testu CRD411 bio je 0, 49 ± 0, 17 s u muškaraca, dok je u žena bio 0, 53 ± 0, 20 s (P < 0, 001). Također, muškarcima je UKT bio prosječno 40, 43 ± 23, 29 s, a ženama 46, 33 ± 32, 17 s (P < 0, 001) i imali su manje pogrešaka od žena (11, 26 ± 10, 44 vs. 13, 01 ± 12, 09, P < 0, 001). Na testu CRD11 postojala je korelacija između MinT i dobi (r = 0, 758, P < 0, 001) i između UKT i dobi (r = 0, 696, P < 0, 001). Zatim na testu CRD311 postojala je pozitivna korelacija između MinT i dobi (r = 0, 699, P < 0, 001) te UKT i dobi (r = 0, 770, P < 0, 001). Također i na testu CRD411 pronađena je pozitivna korelacija između MinT i dobi (r = 0, 706, P < 0, 001) te UKT i dobi (r = 0, 661, P < 0, 001). Na sva tri korištena testa CRD serije postojalo je statistički značajno povećanje D1, SB i ZB s dobi (P < 0, 001). Zaključak: Rezultati ovog istraživanja pokazali su da muškarci imaju bolje rezultate od žena na testovima jednostavnih aritmetičkih operacija i kompleksne psihomotorne koordinacije, a žene bolje rezultate od muškaraca na testu diskriminacije svjetlosnog signala. Za utjecaj dobi pokazano je da osobe starije životne dobi imaju lošije kognitivne i psihomotorne sposobnosti ispitane testovima CRD serije u odnosu na mlađu populaciju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti