Pregled bibliografske jedinice broj: 1150492
Koronavirus zapravo ne postoji - istraživanje percepcije opasnosti od COVID-19 pandemije
Koronavirus zapravo ne postoji - istraživanje percepcije opasnosti od COVID-19 pandemije // 25. Dana Ramira i Zorana Bujasa - knjiga sažetaka / Mikac, Una ; Mehulić, Jasmina (ur.).
Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2021. str. 53-53 (predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1150492 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Koronavirus zapravo ne postoji - istraživanje percepcije opasnosti od COVID-19 pandemije
(The corona virus does not really exist - research on the perception of the dangers of COVID-19 pandemic)
Autori
Ančić, Branko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
25. Dana Ramira i Zorana Bujasa - knjiga sažetaka
/ Mikac, Una ; Mehulić, Jasmina - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2021, 53-53
Skup
25. Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2021. - 02.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
COVID-19 pandemija ; antimaskerstvo ; društvena otpornost
(COVID-19 pandemic ; anti-masking ; social resilience)
Sažetak
Od samog početka pandemije bolesti COVID-19 alternativni narativi pojavljivali su se ne samo u virtualnim prostorima već i kao dio oficjelnijih objašnjenja društvenih aktera relevantnih za upravljanje pandemijskom krizom. Kao reakciju na širenje zaraze, vlasti posvuda uvode mjere karantene, obavezu poštivanja epidemioloških mjera, zatvaranje ekonomije (lockdown), što od ljeta pa kroz jesen i zimu 2020. godine dovodi do prosvjeda protiv mjera u nizu svjetskih gradova (antimaskerski prosvjedi). Teorijski okvir rada temelji se na literaturi o teorijama zavjera kao krovnom konceptu koji pomaže u razumijevanju percepcije umanjivanja opasnosti od COVID-19 pandemije. Percepciju umanjivanja opasnosti od SAR-CoV-2 virusa i pandemijske društvene situacije u ovom izlaganju označavamo pojmom antimaskerstva kojeg pak promatramo kao društveni fenomen koji ne govori samo o pukoj činjenici nenošenja maski, kao činu kršenja epidemiološke mjere, već i o reakciji ljudi tijekom pandemije koja obuhvaća percepciju koja umanjuje opasnost od virusa SARS-CoV-2 ili čak i negira njegovo postojanje te ujedno i procjenu ljudi kako su nametnute epidemiološke mjere opresivne (pretjerano stroge). U analizi su korišteni podaci prikupljeni anketnim upitnikom (CATI tehnikom) tijekom kolovoza, rujna i listopada 2020. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku (N=1512) te podaci na iz istraživanja provedenog tijekom ožujka i travnja 2021. godine na istim ispitanicima (N=765) CAPI i CAWI tehnikom. Podaci su prikupljeni u sklopu SOCRES projekta. U izlaganju će biti prezentirane analize nekih od determinanti sklonosti teorijama zavjera kao moguće eksplanatorne determinante antimaskerske društvene reakcije. Stoga će se prikazati utjecaj egzistencijalnih uvjeta i promjena tih uvjeta uslijed pandemije te povjerenje u relevantne društvene aktere/institucije u upravljanju krizom izazvanom bolešću. Uz ova dva aspekta prikazat će se i stanje dobrobiti (anti)maskera te potencijal za društvenom mobilizacijom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
