Pregled bibliografske jedinice broj: 1150273
Dubrovačka kolenda kao zaštićeno kulturno dobro (od istraživanja do upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske)
Dubrovačka kolenda kao zaštićeno kulturno dobro (od istraživanja do upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske) // VI. Kongres hrvatskih povjesničara. Kultura: zbornik sažetaka i raspored rada / Agičić, Damir ; Galović, Tomislav (ur.).
Rijeka: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Društvo za hrvatsku povjesnicu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2021. str. 181-181 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1150273 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dubrovačka kolenda kao zaštićeno kulturno dobro
(od istraživanja do upisa u Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske)
(Dubrovnik carol as a protected cultural asset (
from research to entry in the Register of cultural
heritage of the Republic of Croatia))
Autori
Obradović Mojaš, Jelena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
VI. Kongres hrvatskih povjesničara. Kultura: zbornik sažetaka i raspored rada
/ Agičić, Damir ; Galović, Tomislav - Rijeka : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Društvo za hrvatsku povjesnicu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2021, 181-181
Skup
VI. kongres hrvatskih povjesničara ''Kultura''
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 29.09.2021. - 02.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kolenda ; zaštićeno kulturno dobro
(kolenda ; protected cultural heritage)
Sažetak
Dosadašnje spoznaje iz literature i arhivskih izvora locirale su Dubrovnik kao mjesto najstarijeg hrvatskog zapisa o kolendavanju. Blagdanski običaj kojim se od 13. stoljeća čestita i nazdravlja Badnja večer odnosno Stara godina, duboko je uronjen u kulturu življenja dubrovačkog podneblja. U dokumentarnoj podlozi na kojoj je temeljeno istraživanje i postavljen vremenski okvir od gotovo osam i po stoljeća u kojem se folklorno kolendavanje u tradiciji Dubrovnika zadržalo do danas, valja izdvojiti i postojanje kolende u književnom obliku kojim je u dubrovačkom pjesništvu u 18. i 19. stoljeću utisnut zamjetan kolendarski otisak. Generacije (pro)nositelja tradicije još od srednjovjekovlja usmenom predajom i sačuvanim arhaičnim radnjama u ophodu uz instrumentarij, pjevaju, čestitaju, primaju darove i njeguju kolendavanje kao izdvojen segment dubrovačke nematerijalne baštine, a vitalnost te tradicije vidljiva je i u suvremenom Dubrovniku. Istraživanje je usustavilo podatke iz arhivske građe, literature i izjava kazivača, dokazujući kontinuitet folklornog kolendarskog čestitanja do vremena u kojem i sami svjedočimo ljepoti starog običaja. Njegovanjem kolendavanja zajednica se na svojevrstan način okreće vlastitom identitetu, otvarajući se istovremeno novoj publici i generacijama koje dolaze. Zbog svoje povijesne dubine, običaja, estetike i vitalnosti, kolende su dragocjena nematerijalna baština suvremenog Dubrovnika. Upisom kolendavanja u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, spoznaja o kolendarskom živućem tradicijskom nasljeđu Dubrovnika prepoznata je i u kulturnom pejzažu zaštićene nacionalne nematerijalne baštine. Višestoljetni je običaj osnažen dodatnom razinom svijesti osobito u kontekstu opće spoznaje kako je Dubrovnik identificiran i definiran kulturno- povijesnim nasljeđem.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Etnologija i antropologija
