Naslov
Javnobilježnički platni nalog i novija praksa Suda EU-a
(Notarial payment order and recent case law of the Court of the EU)

Autori
Bratković, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Skup
Skopsko-zagrebački kolokvij

Mjesto i datum
Skopje, Sjeverna Makedonija, 12.09.2019. - 13.09.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
platni nalog, ovrha na temelju vjerodostojne isprave, javni bilježnici, Uredba Bruxelles I bis, Uredba br. 805/2004, autentična isprava, zaštita potrošača, nepošteni uvjeti potrošačkih ugovora, Sud Europske unije
(payment order, enforcement based on a ‘trustworthy’ document, notaries, Regulation Brussels I recast, Regulation Nr. 805/2004, authentic document, consumer protection, unfair contract terms, Court of Justice of the EU)

Sažetak
Javnobilježnički platni nalog u makedonskom i javnobilježnička ovrha na temelju vjerodostojne isprave u hrvatskom pravu srodni su instituti. U povodu dvaju zahtjeva hrvatskih sudova za prethodnu odluku Sud Europske unije u predmetima Zulfikarpašić i Pula parking presudio je da se hrvatski javni bilježnici, kada izdaju rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, ne mogu smatrati sudom u smislu Uredbe br. 805/2004 ni Uredbe Bruxelles I bis. Postupak izdavanja javnobilježničkog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, naime, nije kontradiktoran, a načelo uzajamna povjerenja u sudovanje u Uniji iziskuje da odluke, čija se ovrha traži u državi članici različitoj od države podrijetla, donosi neovisno i nepristrano tijelo u postupku inter partes. Javnobilježničko rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u granicama Unije ovršivo je, dakle, samo u Republici Hrvatskoj. Međutim, čak i u situacijama koje isprva možda ni nemaju prekogranični karakter izdavanje takva rješenja za vjerovnika nije najbolji izbor jer za to rješenje ni naknadno neće moći pribaviti “europsku putovnicu” kojom bi postao ovlašten provesti ovrhu na dužnikovoj imovini u drugoj državi članici Unije. Kad Sjeverna Makedonija postane sastavni dio Europske unije, slično bi se mutatis mutandis moglo zaključiti i za javnobilježnički platni nalog u makedonskom pravu. U vezi s platnim nalogom i s rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, kojega je platni nalog sastavni dio, još je zanimljivija praksa Suda Europske unije koja se odnosi na zaštitu potrošača. U potrošačkim su stvarima, naime, nacionalni sudovi dužni ex officio kontrolirati poštenost ugovornih odredaba. Međutim, je li mogućnost podnošenja prigovora protiv platnog naloga, čak i kad platni nalog izdaje sud, dovoljno djelotvoran mehanizam za suzbijanje nepoštenih ugovornih odredaba u potrošačkim ugovorima? U odgovoru na to pitanje valjalo bi, u skladu s praksom Suda EU-a (presude Profi Credit Polska, Banco Español de Crédito, Finanmadrid EFC, Aziz) ocijeniti nisu li zbog nacionalnih pravila u vezi s prigovorom izgledi da potrošač podnese potreban prigovor bitno umanjeni, osobito ako se uzmu u obzir duljina roka za prigovor, obvezatan sadržaj prigovora, učinak propuštanja na potrošača i s prigovorom povezani troškovi. Izazovi su to s kojim se hrvatsko i makedonsko pravo tek trebaju odgovarajuće suočiti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA