Pregled bibliografske jedinice broj: 1150217
„I u našem gradu živjeli su ljudi koji nisu htjeli biti robovi“: kultura sjećanja na jugoslavenski partizanski pokret u stripu
„I u našem gradu živjeli su ljudi koji nisu htjeli biti robovi“: kultura sjećanja na jugoslavenski partizanski pokret u stripu // Antifašizam : knjiga sažetaka / 5. međunarodni znanstveni skup Socijalizam na klupi, Pula, 30. rujna - 2. listopada 2021. = Antifascism : book of abstract / 5th International Conference Socialism on the Bench ; urednici izdanja Anita Buhin, Igor Duda.
Pula, Hrvatska, 2021. str. 81-81 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1150217 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
„I u našem gradu živjeli su ljudi koji nisu htjeli
biti robovi“: kultura sjećanja na jugoslavenski
partizanski pokret u stripu
("Our city was also home to people who refused to
be slaves": the cultural memory of the Yugoslav
partisan movement in comics)
Autori
Požgaj, Petra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Antifašizam : knjiga sažetaka / 5. međunarodni znanstveni skup Socijalizam na klupi, Pula, 30. rujna - 2. listopada 2021. = Antifascism : book of abstract / 5th International Conference Socialism on the Bench ; urednici izdanja Anita Buhin, Igor Duda.
/ - , 2021, 81-81
Skup
Socijalizam na klupi: Antifašizam
Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 29.09.2021. - 01.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
antifašizam ; strip ; mladi ; Jugoslavija
(antifascism ; comics ; youth ; Yugoslavia)
Sažetak
Vodeći računa o značaju partizanske pobjede nad fašističkim snagama za jugoslavenski socijalistički projekt i uzimajući u obzir ulogu popularne kulture u artikulaciji sjećanja na jugoslavenski antifašistički pokret, u ovom se radu okrećem stripovima posvećenima narodnooslobodilačkoj borbi koji su objavljivani u časopisu Plavi vjesnik pristupajući im kao izvoru reprezentacija partizanskog antifašističkog pokreta namijenjenima djeci i omladini koje su uvelike prožete utjecajima raznih žanrova popularne kulture. Svoju analizu stoga smještam u kontekst jugoslavenskih rasprava o popularnoj kulturi – zabavnoj štampi, žanrovskom filmu i stripu – i omladini kao njezinoj anticipiranoj publici te ukazujem na položaj analiziranih stripova u široj kulturi sjećanja, imajući pritom u vidu percipiranu napetost između forme stripa kojoj se pripisuje atribut zapadnjačkog šunda i sadržaja kojem se pristupa kao kamenu temeljcu jugoslavenskog socijalističkog društva. Ukazujući na paradoksalnost činjenice da su obilježja zbog kojih se pripovijestima o partizanskom pokretu u suvremenim interpretacijama prišiva atribut socrealizma ista ona zbog kojih se u ranijim razdobljima analizirani stripovi optužuju za pripadnost šundu, zagovaram analizu koja se temelji na praćenju mijena u koncepciji analiziranih stripova i njihovu položaju u časopisu, a koja nam o kulturi sjećanja na jugoslavenski partizanski pokret i društvo u kojem se ona oblikuje govori mnogo rječitije od prethodno spomenutih redukcionističkih odrednica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
